Miljenko Kruc, predsjednik Lovačkog saveza grada Zagreba, govori o posljedicama dugo zanemarivanog problema divljači, jer divlje svinje šetaju po rubnim dijelovima hrvatske metropole

Dio Zagrepčana živi u strahu. Sve više se šire priče o brojnim divljim svinjama koje noću hodaju gradom. Neke su već napale kućne ljubimce, dok se večernji šetači ponekad znaju susreti s malom obitelji divljih svinja. Rješavanje tog problema u očima javnosti postalo je iznimno važno, a Lovački savez grada Zagreba, kao i nacionalni savez, hitno traže sastanak s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem.

Miljenko Kruc predsjednik je zagrebačkog saveza. Prije deset godina oni su već uočili problem s migracijama divljači. Kaže kako se tada „ ništa bitno nije radilo, samo su poslana priopćenja i umirivalo se građane“. Naša obala susreće se sa sličnim problemom, ali i veći europski gradovi, tako da Zagreb nije jedinstven.

„Mi smo gradsku vlast upozorili na to da divlja svinja nema svog prirodnog neprijatelja, nema prirodne selekcije kod njih, a nema više ni oštrih zima kada su divlje svinje svoja legla imala u veljači i ožujku, pa su im se legla znala zamrznuti. Sada su zime jako tople, tako da taj dio isto otpada. Kvote odstrela su isto bitne. Zagreb je okružen sa svega deset lovišta i deset lovačkih društava koji se drže njih. Park prirode Medvednica, dio koji spada pod Grad Zagreb je nelovna površina. Tu je na snazi Program zaštite divljači. Pošto nemate nikakvih prepreka, divljač se tamo razmnožavala godinama. Onda se u jednom trenutku da se to smanji krenulo prema znanstvenom istraživanju koji su provodili Veterinarski fakultet i 7 lovačkih društava“, kaže za Zagreb News Miljenko Kruc.

Zajednički su svake godine maknuli 70 grla divljih svinja prema posebnim zahtjevima starosti. Prije 3 godine je stigla opasnost od svinjske kuge i svima je tada bio dozvoljen nesmetan odstrel divlje svinje. Ta uredba i dalje je na snazi, no „populacija je mnogo veća, nego što se može lovom izlučiti“. Normalno je da takvoj populaciji prirodni resursi nisu zadovoljavajući te je njezina migracija očekivana. Grad Zagreb nekada je mnogo više financijski podržavao Lovački savez grada Zagreba u nabavi hrane, a jedini način zadržavanja divljači je upravo kroz hranu – kukuruz. Sada ni to više nije dostatno za potrebe divljači.

Voće koje se uzgaja na rubnim dijelovima Zagreba itekako primamljuje gladnu divljač. Divljač koja dolazi mirno šeće, vidljivo je i po fotografijama. Kako Miljenko Kruc kaže, „ona jednostavno migrira“. Većina tih snimki koje se sada objavljuju je iz proljeća i jeseni jer divlja svinja je noćno aktivna životinja te sada kada su duži dani, ona se vrlo teško vidi.

„One zasigurno nisu opasne dok ne osjete opasnost. Prema tome, snimke ne pokazuju agresivnost. Ako se ljudi sretnu s njima, najbolje ih je izbjegavati jer to je divljač, nju ne možete pripitomiti, to nije domaća svinja. Ona ima svoj način života, trebaju je jednostavno pustiti. Najveći problem su kućni ljubimci. Pogotovo u šumskom području Medvednice ima upozorenja da psi moraju ostati na povodniku. Međutim, ljudi griješe i puste ih s povodnika. Ako pas vidi neku divljač, on krene prema njoj. Ako on dođe u susret s divljom svinjom, pogotovo ako ima mlade, ona ne zna namjere psa i branit će se“, navodi Miljenko Kruc.

Lovački savez grada Zagreba želi na hitnom sastanku Tomaševiću samo izložiti nekoliko tih problema koji sada dolaze na vidjelo. Oni su to i prije spominjali. Sada je problem eskalirao. Eskalirao je zbog toga što se u prošlosti sve površno rješavalo. Sada je potrebno odlučiti što će se raditi.

„Program zaštite divljači ima svoja pravila i on se po tim pravilima provodi. Inače, u našem zakonu o lovstvu, tamo gdje se ne može ustanoviti lovište, lokalna samouprava mora donijeti Program zaštite divljači. To je Grad Zagreb učinio, ali prvo za Medvednicu. Tamo nema mnogo problema. On se uredno provodi i već je ušao u svoje drugo desetljeće postojanja. Ovaj program namijenjen za Zagreb se ne provodi. Međutim, gradski ured tvrdi drugačije. U samom početku, kada je trebalo potpisivati ugovor o programu, Savez je skrenuo pozornost na Zoološki vrt koji nije registriran za poslove provođenja Programa zaštite divljači, što nije u skladu sa zakonom o lovu. Naše riječi nisu padale na plodno tlo, ali mi smo ipak bili dobri i potpisali taj ugovor nadajući se da će se problemi rješavati u hodu. Došao je inspektor i zabranio Zoološkom vrtu ikakvo daljnje postupanje u vezi programa dok se adekvatno ne registrira. U međuvremenu se registrirao. Do sada još uvijek nitko nije maknuo tu zabranu lova koju ima Zoološki vrt, tako da ništa se ne provodi. Mi ne možemo ništa učiniti sve dok netko ne kaže da Zoološki vrt može nastaviti s provođenjem programa. Mi smo za sada samo stručna pomoć“, zaključuje Miljenko Kruc.