Vladine mjere pomoći tvrtkama čije je poslovanje pogođeno ili ugroženo pandemijom koronavirusa, kojima će najmanje tri mjeseca podmirivati troškove plaće svih radnika u iznosu od četiri tisuće kuna s pripadajućim porezima i doprinosima, već u prvom valu iskoristit će nekoliko desetaka tisuća tvrtki s preko 400 tisuća zaposlenih, a procjenjuje se da će konačna brojka narasti i do 600 tisuća radnika – što predstavlja znatno više od polovice kompletnog privatnog sektora u Hrvatskoj. U tom kontingentu naći će se i dvije tvrtke u izravnom i neizravnom vlasništvu poduzetnika Hrvoja Krstulovića, vlasnika najvećeg lanca kinodvorana CineStar i niza drugih poslovnih pothvata u audiovizualnoj sferi i u Hrvatskoj i u regiji, gdje ima gotovo pa status monopolista. Nacional je od najbližih Krstulovićevih suradnika dobio službenu potvrdu da su potpore zatražene i da će država u idućem razdoblju snositi troškove plaća za najmanje 250 zaposlenih u njegovoj tvrtki Blitz-Cinestar d.o.o., kao i nekoliko njih u marketinškoj agenciji Vox komunikacije d.o.o., i to usprkos činjenici da su tvrtke u Krstulovićevu poslovnom carstvu samo u proteklih nekoliko godina akumulirale i zadržale dobit od preko 100 milijuna eura, odnosno 750 milijuna kuna.

Ovaj podatak neugodno je iznenadio neke od članova Vlade koji su za Nacional neslužbeno kazali da su od vodećih hrvatskih poduzetnika ipak očekivali malo više razumijevanja za situaciju. „Istina jest da se potpore za održavanje zaposlenosti dijele gotovo svakome tko ih zatraži jer je iznimno bitno sačuvati radna mjesta i likvidnost gospodarstva u što kraćem roku, a time i spriječiti paniku u ovom osjetljivom razdoblju“, kazao je za Nacional jedan od kreatora tog Vladina poteza. On otvoreno priznaje da su se upravo zato tijekom proteklog tjedna potpore isplaćivale čak i tvrtkama s kojima još uvijek nije bio potpisan ugovor, odnosno za koje nisu bile donesene formalne odluke, jer se željelo spriječiti socijalne probleme i istodobno potaknuti potrošnju kao jedan od ključnih segmenata dosadašnjeg rasta BDP-a. „Stoga se manje pazilo na formu, a i pravila dodjele sredstava nisu osobito kruta i decidirana. No zdrav razum očekivao bi da tvrtke koje imaju goleme unutarnje rezerve ipak ne koriste ovu vatrogasnu mjeru, barem ne u ovoj fazi. A zadržana dobit od stotinu milijuna eura zaista je respektabilna i ostavlja prostor za znatno ležernije ponašanje“, dodao je ovaj Nacionalov sugovornik.

Kao dobar primjer on navodi brojne poduzetnike iz Njemačke koji usprkos činjenici da tamošnja vlada pokriva i do 80 posto troškova radničkih plaća, u pravilu ne koriste više od simboličnih desetak posto sve dok imaju unutarnje rezerve i mogućnost da te troškove plaćaju sami. To je, objašnjava se, primjer odgovornog poslovanja uz istovremeno vođenje računa o stabilnosti države – za koju onda znaju da će priskočiti u pomoć ako zaista zatreba.

Sam Hrvoje Krstulović o ovoj temi nije želio govoriti za Nacional, no njegov bliski suradnik kojega je za to ovlastio kazao je da je „CineStar izgubio sve prihode i logično očekuje pomoć“. Na primjedbu da je Nacional samo u pet tvrtki povezanih s Krstulovićem zbrojio ogromnih stotinjak milijuna eura zadržane dobiti, on odgovara tvrdnjom da se u ovom slučaju ionako radi o problemu koji će biti dugoročan. „Na primjeru Kine vidimo da se normalan život u ovom segmentu neće uspostaviti još mjesecima, a po svemu sudeći i nakon krize s virusom ljudima će biti jako teško vratiti naviku odlaska u kino“, kaže ovaj sugovornik.

Tvrtka Blitz-Cinestar, za koju su zatraženi državni poticaji, po godišnjem izvještaju za 2018. godinu imala je 200 milijuna kuna prihoda i dobit od 40 milijuna kuna, a zadržana dobit s temeljnim kapitalom iznosila je 190 milijuna kuna. Tvrtka Blitz d.o.o. ostvarila je 159 milijuna kuna i dobit od 64 milijuna kuna te zadržanu dobit od čak 427 milijuna kuna. Tu su i tvrtke poput Duplicato Media d.o.o. sa zadržanom dobiti od 126 milijuna kuna, zatim spomenuta Vox komunikacije s godišnjom dobiti od nekoliko milijuna kuna i tako dalje.

Sam Krstulović je još sredinom 2016. godine poslovanje svih svojih tvrtki u Hrvatskoj i regiji objedinio u holdingu sa sjedištem na Malti, što se u to doba tumačilo namjerom izbjegavanja plaćanja poreza u Hrvatskoj, no on je u razgovoru za Nacional kazao da se radilo tek o „internoj reorganizaciji grupe“ te da nije izbjegnuto plaćanje ijednog poreza ili doprinosa. „Svi porezi koji su plaćani dosad, bit će plaćani i u budućnosti“, izjavio je istom prilikom. No potvrdio je i da su njegove tvrtke u duljem razdoblju na temelju Zakona o poticanju ulaganja, dobile porezne olakšice za porez na dobit, koje su zapravo istekle upravo u periodu kada je svoj biznis objedinio u holdingu na Malti. Također, Krstulović – koji je po podacima otprije dvije godine držao preko 80 posto udjela u prodaji kino-ulaznica i oko 75 posto tvrtki za distribuciju – sasvim sigurno je imao koristi i od svojedobnog smanjenja PDV-a na kino-ulaznice na samo pet posto, što se, između ostalog, može dokazati upravo stotinama milijuna kuna zadržane dobiti. Koju će, čini se, zadržati još neko vrijeme, dok će država plaćati njegove radnike.