Održivi razvoj predstavlja obvezu današnjeg društva za ono što dolazi, pri čemu se ne smije dopustiti da se on pretvori u još jednu floskulu i puko formalno ispunjavanje nametnutih ciljeva, poručeno je u ponedjeljak s konferencije “Podržimo održivo” u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Ta konferencija je održana jer u srpnju ove godine na Političkom forumu Ujedinjenih naroda (UN) Hrvatsku čeka predstavljanje prvoga dobrovoljnog nacionalnog pregleda o ostvarenju 17 ciljeva održivog razvoja.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kazao je da je čitav niz tema koje su obuhvaćene sa 17 globalnih ciljeva održivog razvoja i UN-ovom Agendom 2030, poput primjerice prava na čistu vodu, sanitarnih uvjeta i klimatskih promjena, povezano s funkcioniranjem, djelovanjem i politikama koje proizlaze iz ministarstva kojem je na čelu.

Ćorić poručuje da održivi razvoj nije niti smije biti pitanje trenda, već je obveza današnjeg društva i svih nas za ono što dolazi.

“U tom kontekstu, podržati održivo ne znači predlagati rješenja koja su isključiva, već naprotiv, to znači voditi društvo kroz transformaciju prema stabilnosti, većoj otpornosti i novim rješenjima”, kazao je Ćorić, dodajući da promišljati održivo definitivno znači pokušati kreirati sinergijski učinak različitih sektora.

Napominje da njegovo ministarstvo podržava održivo i u nacrtima niskougljične i energetske strategije, kao i u nacionalno integriranom energetsko-klimatskom planu.

Kaže da se u okviru ovih dokumenata koji će u budućem razdoblju ugledati svjetlo dana, svi zaključci i planovi pokušavaju integrirati u globalne dokumente, poput Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, a s druge strane se nastoji imati na umu i energetske i klimatske ciljeve EU-a.

Predsjednik HGK Luka Burilović poručio je da se ne smije dopustiti da se održivi razvoj pretvori u još jednu floskulu i formalno ispunjavanje nametnutih ciljeva, s obzirom da se radi o promjeni koja neće utjecati samo na domaće gospodarstvo i okoliš, već i ono što je svima najvažnije – na djecu. Predstavljanje dokumenta UN-u je važno, ističe, dodavši da se radi o najvažnijoj razini procesa praćenja ciljeva kroz tri dimenzije – gospodarsku, društvenu i okolišnu.

“Prikazat ćemo naš napredak u obrazovanju i zdravstvu, na tržištu rada i po pitanju ekonomskog rasta općenito. Drugim riječima, pogledat ćemo se u ogledalo, sagledati i naše vrline i mane i odlučiti na čemu trebamo raditi”, poručio je Burilović, podsjetivši da je na posljednjoj UN-ovoj listi održivog razvoja za 2018. Hrvatska zauzela 21. od 156 mjesta, što je napredak od 15 mjesta.

Platforma HGK_COR akcelerator

S ciljem unaprjeđenja partnerstva i sinergije, HGK je kroz platformu HGK_COR akcelerator odlučio okupiti sve zainteresirane dionike, kako bi dali doprinos postizanju ciljeva održivog razvoja, a time i izradi dragovoljnog nacionalnog pregleda.

Burilović napominje da će HGK još intenzivnije raditi na podizanju kompetencija tvrtki, koje je pozvao da popune upitnik s primjerima dobre prakse koji je dostupan na web stranicama HGK, a ti će primjeri poslužiti kao podloga za izradu dijela pregleda koji se odnosi na gospodarstvo.

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU Spomenka Đurić podsjetila je da je, imajući u vidu svu kompleksnost ciljeva Agende 2030 te njezin neizbježan utjecaj na ukupne gospodarske i društvene promjene, Vlada u siječnju 2018. osnovala Nacionalno vijeće za održivi razvoj, čime je istovremeno osigurana i politička važnost, kao i vidiljivost procesa provedbe te agende.

Ističe da je kohezijska politika, kao glavna investicijska politika EU-a, usmjerena i na pitanja održivog rasta te poboljšanja kvalitete života svih građana, kao i regija i gradova.

Kako navodi Đurić, to uključuje ulaganja u znanstvenu, širokopojasnu, poslovnu, energetsku, prometnu, okolišnu, socijalnu i obrazovnu infrastrukturu, a u tom cilju kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija do kraja veljače ove godine objavljeno je gotovo 86 posto raspoložive alokacije, a ugovoreno je oko 65 posto sredstava, u vrijednosti od 4,4 milijarde eura, dok je korisnicima isplaćeno 15 posto od toga.