Od 15. listopada do 15. studenoga održat će se Mjesec hrvatske knjige – nacionalna manifestacija tijekom koje se nastoji govoriti o knjizi, promicati čitanje te kroz različite programe okupljati one koje knjiga zanima. Ovogodišnja manifestacija posvećena je planetu Zemlji, posebice zaštiti okoliša, a moto je: Razlistaj se!

Iako se već mjesecima raspravlja o tome kako su kultura i kulturne institucije najteže pogođene koronakrizom, možda se najmanje spominjalo knjižnice. Među njima je svakako i ona najveća – Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, čiji su prostori ovih dana sablasno prazni. Sve više se radi od kuće, predavanja se prate online, a NSK se prilagodila novom normalnom preselivši veliki dio svojih aktivnosti i svoje građe u digitalnu stvarnost.

Na pitanje koliko je upotreba digitalnih sadržaja NSK-a porasla tijekom koronakrize, Sofija Klarin Zadravec, pročelnica Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo NSK i savjetnica za Digitalnu knjižnicu, kaže da je posjećenost porasla 20 do 40 posto na portalima s digitalnim sadržajima, a posjećenost jedne virtualne izložbe porasla je čak 1400 posto:

“Kada je buknula epidemija, vrlo brzo smo se organizirali i prešli na rad od kuće. No osim što smo izradili smjernice za funkcioniranje svih knjižnica u doba epidemije i nudili različite online usluge, što je naša zadaća, ponudili smo svojim korisnicima i sadržaje koji su malo manje ozbiljni. U Noći knjige bilo je 500 programa različitih knjižnica koje su se uključile online na najkreativnije načine.”

Inače, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu jedna je od ključnih institucija koje sudjeluju u projektu “e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine”, kojim koordinira Ministarstvo kulture i medija. Projekt je predstavljen u ožujku, za njega je izdvojeno gotovo 42 milijuna kuna, od čega 85 posto iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok ostatak dolazi iz državnog proračuna. U projektu kojem je cilj osigurati sigurnu pohranu digitalnog kulturnog sadržaja na jednom mjestu i omogućiti korisnicima jedinstveni pristup sadržaju kroz uspostavu središnjeg IT sustava, sudjeluju i Hrvatski državni arhiv, Muzej za umjetnost i obrt i HRT.

Klarin Zadravec je istaknula:

“Cilj je središnjeg sustava da pretragom, primjerice, pojma Gundulić, pronađete sve što o njemu postoji u digitalnoj formi u Zagrebu ili Dubrovniku, u knjižnicama, arhivima i muzejima, u knjizi, u slici, u glazbi, u TV emisiji, arhivskom dokumentu. Bez tog jedinstvenog informatičkog sustava takva razmjena građe i informacija ne bi bila moguća.”

Podsjetila je i na to da je NSK s digitalizacijom započeo još početkom devedesetih:

“Sa skenerom, jednim od prvih koji se tada pojavio, kolege su započeli s digitalizacijom novinskih članaka o razaranju kulturne baštine u vrijeme rata. Bio je to prvi pokušaj digitaliziranja građe sa svrhom zaštite i dostupnosti. Ta je građa, zbog zaštite autorskog prava, dostupna samo unutar NSK-a, a cilj je digitalizirati kompletni tisak iz tog vremena. Za sljedeću godinu planiramo predstaviti digitalizirane novinske članke o Vukovaru, u sklopu izložbe.”

No sustavna digitalizacija građe započela je tek 2004. godine, kada je nabavljena prva oprema.

“Bilo je jednostavno izabrati ono najvrednije što se čuva u NSK-u – Vinodolski zakonik, djela Marka Marulića ili Fausta Vrančića, zbirke hrvatskih inkunabula i gramatika – dakle, građu koja predstavlja temelj hrvatskog kulturnog identiteta, jezika i pisma. Počela se zatim skenirati i vizualna, kartografska, glazbena i rukopisna građa, najstarije disertacije Sveučilišta u Zagrebu, gramofonske ploče na 78 okretaja i slično. Nakon toga su započeli i manji projekti koji su obuhvaćali jednog autora ili samo jednu temu”, prisjetila se Sofija Klarin Zadravec.

Od 2004. stvorene su mnoge digitalne zbirke – od zbirke inkunabula, građe na glagoljici i portala Glagoljica.hr, rukopisa najznačajnijih hrvatskih pisaca i znanstvenika – poput Marka Marulića, A.G. Matoša, Ruđera Boškovića, preko znanstvenih zbirki, razglednica, crkvenih pjesmarica, plakata, političkih letaka do digitalne građe inozemnih ustanova u kojima su pohranjeni za Hrvatsku važni povijesni dokumenti. Sve je to objavljeno na webu i dostupno na portalu Digitalne zbirke NSK-a.

“Zapravo je zanimljiv taj prijelaz knjižnice na internet. Mi smo godinama bili usmjereni prema određenim skupinama korisnika kao što su istraživači, studenti, znanstvenici. Međutim, izlaskom na web sve knjižnice okreću se širokoj publici diljem svijeta. Tako da naši korisnici nisu samo lokalni, oni su postali globalni. Neke dodatne projekte upravo okrećemo tim skupinama korisnika, nastojeći im ukazati da je NSK i njihova knjižnica. To više nije neka teško dostupna institucija koja čuva nacionalnu baštinu zatvorenu u trezorima, već mjesto koje im je na internetu dostupno u svakom trenutku.”

Među tematskim portalima NSK-a jedan od najposjećenijih je Digitalizirane novine i časopisi, iz 2009., gdje se objavljuju digitalizirana povijesna izdanja novina i časopisa iz svih regija i gradova, kako bi korisnici dobili reprezentativni korpus unikata.

Klarin Zadravec napomenula je da je upravo digitalizacija novina i starih časopisa najzahtjevnija, s obzirom na to da ih zbog krhkosti papira na kojem su tiskane, osobito one iz 19. i ranog 20. stoljeća, nije uputno davati korisnicima na upotrebu:

“Osim toga, one su najzanimljivije široj javnosti i to je naš najposjećeniji portal. Istraživali smo što naši korisnici najviše pretražuju – često je to vlastito prezime, kako bismo saznali nešto o svojim precima, a zanimaju ih i toponimi. Podaci iz starih novina sve se više dijele i po društvenim mrežama, jer najbolje odražavaju svakodnevicu davnih vremena.”

Najstarije novine u NSK-u su Kroatischer Korrespondent iz 1789., kao i prve novine na hrvatskom i talijanskom jeziku Il Regio Dalmata – Kraglski Dalmatin, koje su izlazile u Zadru od 1806. do 1810., tijekom Napoleonove vladavine. Klarin Zadravec izrazila je bojazan da bi se bez ubrzane digitalizacije hrvatskih novina puno toga moglo izgubiti: “Ta je građa fizički ugrožena i zato smo od početka inzistirali na njenoj što opsežnijoj digitalizaciji. Novine skeniramo s mikrofilma, a nakon skeniranja provodi se proces optičkog prepoznavanja znakova, kako bismo dobili pretraživi tekst. To je doista zahtjevan posao jer se radi o velikoj količini teksta, arhaičnom jeziku, različitom pravopisu i grafiji. Kvaliteta skeniranja ovisi o kvaliteti tiska i oštećenjima papira, jeziku i pismu. Naime, u novinama 19. stoljeća više je jezika i tri pisma – latinica, ćirilica i gotica. Od stotinjak zagrebačkih novina iz tog vremena čak 45 je na njemačkom.”

Na pitanje kako stojimo s digitalizacijom kulturne baštine u odnosu na ostale članice EU-a, Sofija Klarin Zadravec odgovorila je da je u tom području Hrvatska zakasnila, jer je tek 2013. ušla u EU:

“Trenutačno nema natječaja za digitalizaciju građe pa se snalazimo kroz druge programe. No i bez europskog novca, djelatnici NSK-a do sada su uspjeli osmisliti i razvijati niz različitih projekata.Zajedno smo osnovali Digitalni laboratorij NSK-a. Prva smo knjižnica u Hrvatskoj koja je izradila mobilnu aplikaciju. Počeli smo aplikacijama ‘Pozdrav iz Zagreba’ i ‘Pozdrav s Krke’ koje se temelje na korištenju starih razglednica te omogućuju da pošaljete staru razglednicu s nekom od zagrebačkih znamenitosti ili prirodnih ljepota rijeke Krke, naravno elektroničkim putem”, objasnila je Klarin Zadravec.

 Istaknula je i da NSK surađuje s ostalim europskim nacionalnim i sveučilišnim knjižnicama, s kojima su osobito povezani u Europeani – portalu europske kulturne baštine. Na tom portalu je NSK sudjelovao sa svojim podacima o digitalnoj građi, virtualnim izložbama i u projektima kreativne nadgradnje kulturnih sadržaja. U svibnju, tijekom prvog vala epidemije covida-19, održan je i Europeana Webinar – Culture From Home – Libraries, na kojem je u ime NSK-a sudjelovala Sofija Klarin Zadravec.

 “Pokrenuli smo i suradnju s drugim knjižnicama i izgradili mrežu virtualnih izložbi, pri čemu manjim knjižnicama ili muzejima koji se prijave na naš portal pomažemo da same organiziraju takve izložbe. Provodimo i natječaj ‘Baština na mreži’ na kojem smo 2018. nagradili dvije knjižnice besplatnim alatom i skeniranjem naše građe. Ovogodišnji natječaj namijenjen je školskim knjižničarima i nastavnicima kako bismo ih potaknuli da virtualne izložbe koriste za online nastavu.”

Sofija Klarin Zadravec pojašnjava koliko će trebati vremena da sve digitaliziraju:

“Ne možemo to predvidjeti jer bez obzira na činjenicu da znamo koliko knjiga i građe imamo, ne znamo koliko imamo stranica. Bilo bi dobro da mi to pitanje postavite za dvije godine, kada projekt e-kultura završi. Iskreno se nadam da ćemo dotad znatno povećati digitalnu dostupnost svoje građe. Time ćemo započeti izgradnju Hrvatske digitalne knjižnice, što je zakonska obveza NSK.”