Njemački slavist i germanist Rupprecht S. Baur otkriva kako je prije 50 godina uspio napraviti jedini Krležin intervju na njemačkom jeziku koji je emitiran na državnom radiju te govori o detaljima druženja i prijateljstva s Miroslavom i Belom Krležom tijekom svog boravka u Zagrebu
Danas novinar koji intervjuira sugovornika teži spontanom i živom razgovoru, a zadnje što želi čuti je: “Sve što znam, to sam već rekao i napisao”. Ako se pak vratimo pedeset godina unazad, u Zagreb u kojem je 1968. na Gvozdu živio Miroslav Krleža, centralna književno-intelektualna, a u neku ruku i važna povijesno-politička figura prošlog stoljeća, onda se perspektiva uvelike mijenja. Umirovljeni profesor sveučilišta Duisburg-Essen, slavist i germanist Rupprecht S.Baur danas ima sedamdeset i pet godina, točno onoliko koliko je imao Miroslav Krleža kada je pristao razgovarati s njim. Krleža nije usmeno i u realnom vremenu odgovarao na pitanja, nego je unaprijed tražio pitanja, a nakon što bi ih pročitao točno bi znao kada je i gdje već rekao ili napisao nešto što u potpunosti daje odgovor na pojedino pitanje. Baur je sve to na njegov zahtjev preveo na njemački. Taj intervju danas bi se okarakterizirao kao dirigirana kompilacija već izrečenih i napisanih misli i stavova i kao čitanje odgovora, a ne kao razgovor, a tada je to bila jedinstvena prilika koju je novinar koji je surađivao za radio i imao potreban tehnički pribor, morao iskoristiti. Time je polusatni razgovor između njih dvojice, emitiran na njemačkom radiju na Krležin rođendan, 7. srpnja 1968., ušao u povijest kao možda jedini snimljeni intervju Miroslava Krleže na njemačkom jeziku…
Komentari