Marginalno pismo Miroslava Krleže srpskom piscu Marku Ristiću iz 1936. bio je povod da se sedamdeset godina kasnije Predrag Brebanović, u knjizi ‘Avangarda krležiana’, pokuša obračunati s dosadašnjim tumačenjima Krleže
Što bi Miroslav Krleža rekao da je znao da će jedno njegovo marginalno pismo toliko inspirirati jednog stručnjaka za književnost da će na tome temeljiti svoju knjigu i ponuditi jednu novu raščlambu njegovog djela? Bi li se tome narugao kao kakvoj ezoteričnoj teoriji ili bi dobio neke vrijedne povratne uvide u vlastito stvaralaštvo?
Miroslav Krleža poslao je 2. kolovoza 1936. pismo svome prijatelju i suradniku, srpskom pjesniku, esejistu i književnom kritičaru Marku Ristiću, predvodniku nadrealizma u srpskoj književnosti. Iako bez ozbiljnijeg povoda i sadržajno poprilično irelevantno, to pismo-kolaž na formalnoj je razini originalno i predstavlja kombinaciju teksta, materijala iz novina i Krležinih ilustracija. Sedamdeset godina kasnije Predrag Brebanović, docent na beogradskom Filološkom fakultetu, u knjizi “Avangarda krležiana” (Jesenski i Turk, studeni 2016.), predstavljenoj na upravo održanom zagrebačkom Festivalu Miroslav Krleža, obračunao se s dosadašnjim tumačenjima Krleže, uglavnom akademskog predznaka…
Komentari