Kriza u koncernu Agrokor zaustavila je trend pada udjela tzv. loših kredita, koji je u prvom tromjesečju ove godine porastao u odnosu na prethodni kvartal za 0,11 postotnih bodova, na 13,91 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

U odnosu na prethodno, četvrto tromjesečje prošle godine, udio djelomično nadoknadivih i nenadoknadivih kredita u prva je tri mjeseca ove godine porastao za 0,11 postotnih bodova, dok se na godišnjoj razini, u odnosu na prvi kvartal 2016., pad nastavlja i iznosi 2,21 postotni bod, pokazuju podaci HNB-a (prema metodologiji ESA 2010).

Do kraja prošle godine pad udjela loših u ukupnim kreditima bilježio se šest tromjesečja za redom, odnosno od sredine 2015. godine, kada je zabilježen i najveći udio od 17,34 posto.

Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) blagi porast na početku ove godine u usporedbi s prethodnim tromjesečjem pripisuju krizi u Agrokoru, s obzirom da se udio loših kredita u sektoru stanovništva nastavio smanjivati – s 10,3 na 10,1 posto.

U sektoru nefinancijskih društava udio loših kredita u odnosu na kraj prošle godine porastao je, pak za 0,25 postotnih bodova, na 28,54 posto, no i ovdje se bilježi pad na godišnjoj razini, i to za 1,47 postotni bod.

Također, podsjećaju kako ukupna stopa pokrića loših kredita ispravcima vrijednosti i rezervacijama za prvi kvartal ove godine iznosi 64 posto, pri čemu ističu da je stopa pokrića u sektoru poduzeća prešla razinu od 64 posto.

“Loših” kredita 35,9 milijardi kuna

Naime, po podacima središnje banke, od ukupno 258,6 milijardi kuna kredita kod banaka u Hrvatskoj krajem ožujka ove godine u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita je 35,9 milijardi kuna.

Pritom je od ukupno 83,4 milijarde kuna kredita poduzećima u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih bio iznos od 23,8 milijardi kuna, što je udio od 28,54 posto.

Građani su, pak, početkom godine imali 112,9 milijardi kuna kredita od čega je 11,39 milijardi kuna spadalo u kategoriju djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita.

Stanovništvo je i dalje najviše zaduženo putem stambenih kredita – krajem ožujka ove godine ti su krediti iznosili 47,5 milijarde kuna, a upitna je naplata 7,92 posto tog iznosa ili 3,7 milijardi kuna.

Po iznosu kod stanovništva slijede gotovinski nenamjenski krediti s ukupno 41,2 milijarde kuna, a kod tih je kredita udio loših bio 7,24 posto, što je iznos od 2,98 milijarde kuna.

Visoka rizičnost naplate kredita od građana pokazuje se kod ostalih kredita, gdje udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih iznosi 30,59 posto, te kod hipotekarnih kredita, gdje je udio loših 29,53 posto.

Udio loših autokredita kod građana je krajem ožujka bio 5,46 posto, a 3,36 posto kod kredita po kreditnim karticama.

“Švicarac” i dalje najrizičniji za naplatu

Podaci HNB-a o kvaliteti kredita po valutama, pak, pokazuju da je udio loših kredita i dalje najviši kod švicarskog franka, no njihov se iznos izrazito smanjio uslijed prošlogodišnje konverzije.

Po podacima HNB-a, krajem ožujka ukupni su krediti vezani uz švicarskih franak iznosili 2,4 milijarde kuna, a upitna je bila naplata čak 69,82 posto, odnosno 1,68 milijardi kuna. Usporedbe radi, godinu prije ukupni je iznos kredita u ‘švicarcima’ bio viši od 4,7 milijardi kuna, a krajem 2015. gotovo 20 milijardi kuna.

Građani su krajem ožujka imali manje od 1,5 milijardi kuna kredita vezanih uz švicarski franak, od čega je u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih iznos viši od milijardu kuna, što je udjel od 68,48 posto.

Još veći je udjel loših kredita vezanih uz švicarac kod poduzeća i iznosi 85,09 posto. Naime, od 734,7 milijuna kuna kredita vezanih uz švicarski franak poduzeća imaju problema s otplatom iznosa od 625,15 milijuna kuna.

Kod kredita odobrenih u kunama bez valutne klauzule udio loših kredita je 12,66 posto, odnosno od ukupno 91,7 milijarde kuna kunskih kredita (bez valutne klauzule), djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv je iznos od 11,6 milijardi kuna.

Najviše je kredita krajem ožujka bilo vezano uz euro, ukupno 160,4 milijarde kuna, od čega je upitna naplata 21,8 milijardi kuna, što je u ukupnim kreditima vezanim uz euro udio od 13,59 posto.