Odlazak ljudi iz srednje i istočne u zapadnu Europu pridonio je tome da mnoge zemlje sada imaju manjak radne snage pa ne mogu bez imigranata, piše u nedjelju Jutarnji list, navodeći da je iz Hrvatske otišlo 16 posto radnika od 20 do 64 godine.

Christian Kopf, glavni direktor njemačke tvrtke Union Investment Privatfonds, nedavno je pokušao zaposliti pomoćnika i raspisao je natječaj koji je uključivao nužne uvjete, među kojima je bilo i dobro poznavanje engleskog jezika. Na natječaj se u Njemačkoj nitko nije javio.

Na kraju je bio primoran zaposliti Ruskinju koja je zbog Putinova režima napustila zemlju. No, problem je bio što nije znala engleski. “Riješili smo to tako što smo počeli koristiti DeepL, znatno bolju verziju Google prevoditelja. Primjerice, svaki dokument može otvoriti u barem dvadesetak jezika, a njihov broj stalno se povećava”, kazao je Kopf na panelu Dubrovačke ekonomske konferencije koji se pozabavio trenutačnim uvjetima na tržištu radu.

Glavne karakteristike tržišta rada, slažu se ekonomisti, su niska zaposlenost, velika potražnja za radnom snagom i iznimno visoka upražnjenost radnih mjesta. Stoga nositelji politike nemaju mnogo izbora: problem mogu rješavati znatno većim korištenjem tehnologije ili uvozom radnika.

“Fokus treba biti na povećanju produktivnosti, a ne zaposlenosti”, smatra Kopf. Kako se moglo čuti na panelu, to je moguće na različite načine, pa i upošljavanjem prevoditeljskih aplikacija. U Europskoj središnjoj banci, primjerice, trenutačno radi oko 200 prevoditelja. Kada bi koristila DeepL, “bio bi potreban znatno manji broj prevoditelja”.

No, tehnologija ne može riješiti potrebe u radno intenzivnim uslužnim djelatnostima, osobito u turističkoj industriji, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.