Bio je to dan kada su Ujedinjeni narodi zabilježili da je iz Ukrajine, od kada je tu zemlju napala ruska armija, pobjeglo skoro 840.000 ljudi. Tog jutra su se ruske zračno-desantne jedinice spustile u Harkov. Bio je to dan kada je Europska unija odlučila da će ključne ruske banke isključiti iz SWIFT – dominantnog svjetskog sustava za razmjenu financijskih poruka. Time će, kako je saopćila Europska komisija, sedam ruskih banaka biti spriječeno u obavljaju financijske transakcije širom svijeta na brz i efikasan način. Tog 2. ožujka je ruski opozicijski političar Aleksej Navaljni iz zatvora pozvao sunarodnjake da organiziraju svakodnevne proteste zbog vojne kampanje Moskve u Ukrajini.

I baš te srijede je srpski predsjednik Aleksandar Vučić u Beogradu, udaljenom 1000 kilometara od Kijeva, 1300 kilometara od Harkova, 1400 kilometara od Bruxellesa, 1700 kilometara od Moskve, izjavio: „Srbija se nalazi u izuzetno teškoj situaciji“.

Dok su granate i rakete čerečile Kijev, ruski padobranci se probijali kroz ulice Harkova, Bruxelles uvodio nove sankcije Rusiji, a banke u Moskvi pokušavale naći odgovor na svjetsku izolaciju, Vučić je u televizijskom prijenosu pred gomilom kamera monolog dug 33 minute počeo riječima: „Vrlo mi je teško bilo sistematizirati sve što sam želio reći građanima večeras. Vjerojatno nikada teže i svakako u najlošijem raspoloženju u proteklih 10 godina se obraćam ljudima. Kriza zbog rata u Ukrajini na dramatičan način pogađa Srbiju“.

Srpski stav u Ujedinjenim narodima mnogi su u toj državi protumačili i kao izdaju velikog prijatelja Srbije Vladimira Putina. FOTO: Sputnik/Mikhail Klimentyev/Kremlin via REUTERS/PIXSELL

„Danas manje nego ikada postoji razumijevanje za poziciju Srbije i našeg naroda, bilo gdje u svijetu. To nije pitanje naše principijelnosti, ispravnosti našeg stava, to je pitanje gotovo nevjerojatnih okolnosti koje su nas dovele u veoma, veoma, veoma tešku situaciju. U prethodnih 48 sati ne postoji predstavnik nijedne važnije države da s njim nismo razgovarali – predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, predstavnicima Nemačke, Francuske, Sjedinjenih Američkih Država. Srbija je suočena s ogromnim pritiskom. Ako ste suočeni s činjenicom da malo tko želi čuti vašu argumentaciju, onda je jasno koliko je naša pozicija teška“, izjavio je Vučić.

Njegov pesimizam prema Zapadu je mogao zvučati čudno, jer Srbija je nekoliko sati ranije na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, prvom izvanrednom zasjedanju tog tijela svjetske organizacije u protekla četiri desetljeća, uz još 140 zemalja, podržala Rezoluciju o osudi napada Rusije na Ukrajinu. Veleposlanik Srbije u sjedištu UN-a Nemanja Stevanović je rekao da je Beograd privržen poštovanju načela teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti država, zbog čega glasa za Rezoluciju, iako nije suglasan sa svim formulacijama iz tog dokumenta, uz poruku da su Rusija i Ukrajina za Srbiju prijateljske države, a srpski narod Ruse i Ukrajince smatra bratskim narodima.

Srbija će se nastaviti zalagati za prestanak sukoba, uz očekivanje da suprotstavljene strane ulože dodatne napore da dijalogom dođu do diplomatskog rješenja i stvaranja uvjeta za mir. Beograd će pružiti svaku vrstu humanitarne pomoći ugroženom stanovništvu Ukrajine, ostajući posvećen miru i dosljednom poštovanju međunarodnog prava, poručio je Stevanović.

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić je u nedjelju razgovarao s ruskim ambasadorom Aleksandrom Bocan Harčenkom te je naveo da je Beograd privržen poštovanju normi međunarodnog prava. FOTO: ZORANA JEVTIC/REUTERS/PIXSELL

Njegove riječi su mnogi u Srbiji shvatili kao izdaju ruske braće, iako je više pažnje izazvao način na koji je Stevanović iznio argumente Beograda. Prije Stevanovića su stavove svojih zemalja obrazložili veleposlanici Solomonskih Otoka, Mjanmara, Džibutija, Butana, Laosa, Azerbejdžana, ali se predstavnik Srbije izdvojio čudesno nerazumljivim engleskim jezikom. Slušanje Stevanovića bilo je blisko iskustvu kakvo se ponekad povezuje uz moždani udar – zvuk i slika su tu, ali je značenje teško shvatiti.

Što je čudno, jer Stevanović se u Ministarstvu vanjskih poslova zaposlio 2005. godine. Bio je vicekonzul u New Yorku dvije godine, zatim skoro četiri godine Vučićev savjetnik, s tim da je, prema službenim podacima, s diplomom Pravnog fakulteta iz Kragujevca, magistrirao na američkom Sveučilištu Fordham. Radi se o školi čiji su studenti bili bivši predsjednik SAD-a Donald Trump, nekadašnji direktori američke CIA-a John Brennan i William Casey, bivši guverner države New York Andre Cuomo, muzička zvijezda Lana Del Rey, glumci Denzel Washington, Alan Alda i Patricia Clarkson i legenda američkog nogometa Vince Lombardi. Usprkos takvom obrazovanju i diplomatskom iskustvu, Stevanović je na Generalnoj skupštini UN-a zvučao kao izbjeglica koja se upravo iskrcala u migrantski centar na otoku Ellis, u podnožju Kipa slobode.

Odluku Beograda da u sjedištu UN-a glasa za Rezoluciju o osudi Rusije Vučić je obrazložio riječima: „U tekstu se ne spominju bilo kakve sankcije. Važno je da osudimo urušavanje teritorijalnog integriteta bilo koje članice UN-a“.

„Srbija je jedina zemlja u Europi koja nije uvela sankcije Rusiji. Ako su naši ruski prijatelji zbog toga ljuti – što da radim. Naša pozicija neće biti bolja, zato što je nitko neće razumjeti“, požalio se Vučić, uz tvrdnju da će pritisci na Srbiju biti ogromni, ne precizirajući o čemu se radi, ali naglasivši da je „jutros u 6 sati i 38 minuta završio razgovore sa svjetskim zvaničnicima“.

Veleposlanik Srbije u sjedištu UN-a Nemanja Stevanović održao je u New Yorku prilično bizaran govor koji je bilo jako teško pratiti. FOTO: Ujedinjeni narodi

Ukazujući na svoje nemjerljive muke, Vučić je izjavio da mnoge u regiji „ne sekiraju Rusija i Ukrajina“, već „rade sve da bi srušili Srbiju“.

„Mogu predviđati da će neka od sljedećih inicijativa biti isključenje Rusije iz UN-a. Planiraju na temelju članka 6 šest Povelje UN-a započeti raspravu o izbacivanju Rusije. Nakon toga ostaje to da otvore prostor i pritisak na Kinu da dođe do promjene Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a o Kosovu, nakon čega slijedi priznanje nezavisnosti Kosova zemalja NATO-a i EU-a koje to već nisu uradile“, rekao je Vučić.

Što je potaklo pitanje – ne je li Vučić najbolji student u povijesti beogradskog Pravnog fakulteta, kako se godinama tvrdi, već ima li ikakvo znanje o međunarodnom pravu i UN-u, odnosno činjenici da je Rusija jedan od osnivača te svjetske organizacije i članica Vijeća sigurnosti i da bi isključenje Rusije moglo biti moguće samo ako ga potvrdi Moskva?

Govoreći o pritiscima sa Zapada jer Srbija ne želi uvesti sankcije Rusiji, Vučić je naveo „manjak investicija, odlazak investitora i mnogo drugih stvari“, uz tvrdnju: „Spominju svakojaka čuda. Kada se neka zemlja nađe u teškoj situaciji, oni najgori pokušavaju to zloupotrijebiti. Spominjano je sve – od investicija do Kosova“.

„Naša pozicija bit će još teža zato što je naša ekonomija najbrže rastuća u regiji i Europi i suočit ćemo se s problemima“, poručio je Vučić, ali je dodao da Srbija „ima više od dva mjeseca u energetskim i robnim rezervama, a da ne dobijemo nijedan litar nafte“.

„Nema potrebe za panikom i strahom, zato što smo se vjerojatno bolje nego drugi osigurali. Sa pšenicom i kukuruzom nikada nećemo imati problema, imat ćemo dovoljno za izvoz“, rekao je Vučić. Naveo je da će Srbija „čuvati mir, biti popustljiva i neće odgovarati na svakodnevne provokacije iz Prištine, ali i nekih drugih dijelova regije“.

Usprkos svim prethodnim mračnim predviđanjima, Vučićev zaključak je bio: „Dobro, dobro, dobro smo se pripremili. U dobrom nam je stanju zemlja. Domaćinski čuvana. Ima dosta i u slamarici. Dobra nam je država. Samo se nadam da neće predugo trajati sve ovo. Mi smo dali sve od sebe. Kad pogledate što nas udara sa svake strane, ovaj naš mali čamac… Izdržat ćemo i izgurati sve i Srbija će nastaviti biti uvjerljivo najuspješnija“.

U skladu s takvom optimističnom porukom, Srbija službenike svoje ambasade u Kijevu nije izmjestila na neku drugu lokaciju u Ukrajini, već ih je povukla u Beograd. Gdje je u petak, u centru grada, ispred spomenika posljednjem ruskom caru Nikolaju, održan „protest podrške ruskom narodu“. Okupljeni su blokirali promet i poručili: „Rusofobija je u Srbiji statistička greška. Svakom Srbinu je Rus brat. Nema Srbina koji će Rusiji i Bjelorusiji uvesti sankcije. Rusija oslobađa čitav svijet od NATO prijetnji. Predsjednik Rusije Vladimir Putin je pokazao tko je najjači i najhrabriji državnik na svijetu“.

Dva dana kasnije organiziran je u centru Beograda, ali bez zaustavljanja prometa, protest zbog ruske invazije na Ukrajinu. Sudionici demonstracija su uzvikivali: „Herojima slava – slava Ukrajini. Smrt fašizmu. Putin ubojica. Diktaturu nećemo. Rusija će biti slobodna“.

Bivši veleposlanik Srbije u Bjelorusiji Srećko Đukić je ocijenio da Vučić više nikada neće moći povratiti povjerenje EU-a.

I dok se Vučić i njegovi poltroni žale na teško stanje u Srbiji, u Ukrajini se nastavlja rušenje koje je zapovjedio njihov prijatelj Putin. FOTO: Press service of the State Emergency Service of Ukraine/Handout via REUTERS/PIXSELL

Nemamo ni plina, ni nafte, zato što smo cijelu naftnu industriju u većinskom dijelu prodali Rusima koji je potpuno kontroliraju. Dovoljno je da nam Rusija zavrne slavine plina ili nafte i da ostanemo kao riba na suhom, rekao je Đukić, uz konstataciju da glasanje za rezoluciju Generalne skupštine UN-a o osudi ruske agresije na Ukrajinu ne treba smatrati najavom promjene vanjske politike Beograda, „jer se ne zna na kojoj stolici Srbija sjedi prijepodne, gdje u podne, a gdje navečer“.

Ako ideš prema EU-u i prihvaćaš njegove vrijednosti, principe i načela, moraš im biti odan. Ako ne, ako si se opredijelio za savez s Rusijom, onda moraš biti odan Moskvi, izjavio je Đukić, uz ocjenu da sjedenje na više stolica može biti korisno samo u kraćem razdoblju. Član Vučićeve Srpske napredne stranke Dragan Šormaz, koji je šef srpske Delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a, ocijenio je da više ne postoje ni vojna, ni politička neutralnost i da će se Beograd morati opredijeliti.

„Oni koji kažu da je potpisivanje Rezolucije UN-a o Ukrajini izdaja su budale“, rekao je Šormaz, uz konstataciju da ruski interes nije isto što i srpski interes. Srbija mora biti na strani demokracije, slobode, ljudskih prava, prosperiteta i liberalnog kapitalizma, a ne na strani mraka, rata, nasilja, diktature i rodijačke privrede. Rusija ima kapacitet da destabilizira Srbiju preko medija, urednika, novinara i analitičara koje kontrolira. Putin najviše obavještajno rovari po Srbiji, izjavio je Šormaz.

Prema njegovim riječima, Srbija ništa ne duguje Rusiji, niti ovisi o njoj, jer se problem Kosova rješava uz pomoć EU-a i Washingtona, dok je Moskva „nebitan faktor“.

U nedjelju je Vučić razgovarao s ruskim ambasadorom Aleksandrom Bocan Harčenkom i naveo da je Beograd privržen poštovanju normi međunarodnog prava. Vučić je poručio da Srbija „pažljivo prati promjene na geopolitičkom planu, zaključivši da su izazovi zbog događaja na istoku Europe sve veći“ i da će Beograd biti posvećen očuvanju mira i stabilnosti.

Dok se Vučić ne odluči na koju će stranu, ostaje činjenica da srpsko pravosuđe ima izuzetno blagonaklon stav prema ljudima iz Srbije koji odlaze u Ukrajinu da bi se borili na strani proruskih separatista.

Radi se o kaznenom djelu, ali „dobrovoljci“ iz Ukrajine po povratku u Srbiju javno istupaju i govore o tome gdje su bili i što su radili, više nego što su prethodno naveli u sporazumu o priznanju kaznenog djela, čiji je rezultat, u pravilu, uvjetna kazna. Nitko u vlasti nije pokušao utvrditi postoji li organizirani odlazak u Ukrajinu, prethodna vojna obuka, financiranje. Rezultat je da se, kao i izricanjem uvjetnih kazni, potiče povratak tih ljudi u Ukrajinu. Čijem teritorijalnom integritetu, kako Vučić kaže, Srbija pruža punu podršku.