Nisam spremna sada, dok još uvijek moram ljudima pomagati, reći otvoreno što se sve događalo. Ne usudim se reći istinu dok se ljudima ne riješe njihovi problemi”, pomalo rezignirano je u razgovoru za Nacional rekla gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček. Iako Sisak u katastrofalnom potresu koji je 29. prosinca pogodio područje Sisačko-moslavačke županije nije prošao tako loše kao Petrinja, Glina i okolna mjesta, situacija u tom gradu vrlo je teška i veliki broj ljudi ostao je bez krova nad glavom. Gradonačelnicu Siska potres je zatekao na radnome mjestu, na drugom katu Gradskog poglavarstva. O tome koliko je bilo razorno svjedoči i činjenica da ta zgrada danas ima narančastu naljepnicu i više nije za upotrebu. Ubrzo nakon potresa u obližnjoj vatrogasnoj postaji organizirala je gradski krizni stožer i od tada do danas svoj posao, kada nije na terenu, obavlja iz tih prostorija. U razgovoru za Nacional Kristina Ikić Baniček potvrdila je da je oko 1000 stanovnika Siska ostalo u potresu bez svojih domova te izrazila razočaranje sporom reakcijom i odnosom države prema Sisku. U tom smislu istaknula je da je kao gradonačelnica prvi put pozvana na koordinaciju s državnim tijelima tek sedam dana nakon potresa.

NACIONAL: Kakva je trenutno situacija u Sisku, može li se barem približno procijeniti kolika je u gradu šteta od potresa?

Statičari su odradili tek trećinu prijava ljudi s terena tzv. brzim pregledom, koji nam samo govori je li građevina više upotrebljiva ili ne. Tempo pregleda jako opada i mislim da ćemo umjesto volontera ubrzo morati angažirati stručne plaćene ljude da obave taj posao do kraja. Prije elaborata o zatečenom stanju za te objekte teško je bilo što prognozirati. Za sada imamo više od 300 neupotrebljivih objekata i još dvostruko onih koji zahtijevaju hitnu sanaciju.

NACIONAL: Koliko je stambenih objekata – što kuća, što stanova – neuporabljivo i koliko je ljudi otprilike ostalo bez svojih domova?

Od objekata koji su dobili crvenu naljepnicu oko 75 posto su stambeni objekti. Ima i stambenih zgrada, neke s desecima i desecima stanova i puno obiteljskih kuća. Broj ljudi koji su ostali bez doma je oko 1000, no teško je izaći s preciznom brojkom jer je većina napustila Sisak ili su se sami smjestili kod rodbine i prijatelja. U organiziranom smještaju imamo još 170 ljudi, koje kontinuirano zbrinjavamo.

NACIONAL: Nakon potresa puno se govori o slaboj reakciji države i državnih službi, jeste li i u Sisku osjetili tu sporu reakciju i kako ste zadovoljni suradnjom s Vladom i premijerom Plenkovićem?

Koju reakciju? Prvi put sam pozvana na koordinaciju, na kojoj su me pitali što trebam, sedam dana nakon potresa. Do tada smo se oslanjali na vlastite snage i ogromnu pomoć koju su slali ljudi sa svih strana. Neću nikada moći izraziti koliko sam im zahvalna na tome. Prvih tjedan dana da nije bilo humanitarne pomoći, ne bih ljudima, koji su ostali bez svega, imala išta dati. Nadam se samo da je u Petrinji i Glini odgovor države na terenu bio bolji jer je njima bilo daleko teže. Vidim da je Petrinju na nogama držala vojska. Mi vojske u Sisku nismo imali, morali smo se uzdati u sebe, u svoje vatrogasce, koji su bili i prva, i druga, i treća linija obrane, zatim gradske tvrtke, koje su odmah krenule u čišćenje i saniranje posljedica. Sisački vodovod je uspio nemoguće. Nijedan dan Sisak nije bio bez tekuće vode, a vodocrpilište Siska nalazi se praktički odmah do epicentra. Tu je i Elektra Sisak odradila lavovski posao.

NACIONAL: Politizirate li cijelu situaciju nakon potresa, za što su vas optužili pojedini članovi Vlade? Možete li ih imenovati?

Ministri koji su dolazili u šetnju Siskom poslije potresa su čuli jednu moju izjavu za radio i imali su potrebu komentirati – ali ne to što sam rekla, jer i sami znaju da je to istina, nego zašto sam to uopće govorila. A govorila sam da trebamo pomoć i kako sam preko medija poslala apel tako su mi se javljali dobri ljudi i donosili pomoć. Nama u Sisku su npr. kranovi bili presudni, a nismo ih dobili od države.

NACIONAL: Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović bio je u jednom trenutku ogorčen jer je smatrao da financijska pomoć Vlade protežira sredine u kojima je na vlasti HDZ, je li i Sisak u sličnoj situaciji jer je SDP na vlasti?

Novac mi u ovom trenutku nije predmet brige. Imamo daleko veće probleme. Ja nisam spremna sada, dok još uvijek moram ljudima pomagati, reći otvoreno što se sve događalo. Ne usudim se reći istinu dok se ljudima ne riješe njihovi problemi.

NACIONAL: Zašto ne? Je li vas strah da nećete dobiti pomoć države?

Ne, nego smatram da sada nije pravo vrijeme govoriti o svemu što se događalo i što se događa. Smatram da prvo treba pomoći onima kojima je pomoć potrebna, a o svemu ostalom možemo razgovarati kada se situacija smiri.

NACIONAL: Puno je kritika i na rad Crvenog križa i Civilne zaštite, kakvo je vaše iskustvo s njima?

Bit će vremena za analize kasnije, ali ljudi moraju biti svjesni da ni Civilna zaštita ni Crveni križ nemaju na raspolaganju potrebne alate i organizaciju da odmah odgovore na sve izazove. Moje iskustvo je da su oni odmah htjeli pomoći, ali nisu imali čime. S druge strane, gradski Crveni križ se odmah digao, odmah je bio na terenu i sva nužna pomoć koja je počela već prvi dan spontano pristizati u grad, išla je preko njih.

NACIONAL: Jeste li bili u kontaktu sa šefom Civilne zaštite Damirom Trutom i kako ocjenjujete njegov rad?

Nisam imala tu čast da ga upoznam jer me nisu uključili u rad svog ad hoc stožera u Petrinji. Možda je i bolje tako jer sam se bavila konkretnim problemima na terenu, a ne sastancima.

NACIONAL: Mislite li da oni koji upozoravaju na lošu reakciju središnje države, rade na njenoj demontaži, kako to kaže premijer Plenković?

Mislim da svi koji upozoravaju na probleme to rade jer vole Hrvatsku i znaju da Hrvatska može bolje. Alergična sam na sve reakcije tipa „država, to sam ja“. Mislila sam da je vrijeme crvenih i zelenih vragova iza nas, no očigledno nije.

NACIONAL: Čega Sisku u ovom trenutku nedostaje, jesu li to kontejneri ili kamp-kućice, građevinski materijal ili nešto treće i jeste li od države dobili nešto od toga ili je uglavnom riječ o privatnim donacijama?

Dobili smo neke kontejnere i kućice od državnih tijela, a ostali kontejneri i sav građevinski materijal su donacija. Nedostaje nam statičara koji bi pregledali sve objekte na kojima je prijavljena šteta, nedostaje strojeva i ljudi za visinske radove, nedostaje stručnih ljudi za hitnu sanaciju i rušenje opasnih objekata. Nedostaje stambenih kontejnera, nedostaje sigurnih, pregledanih zgrada u koje bismo mogli smjestiti ljude na duži rok.

NACIONAL: Kakva je situacija sa sisačkom bolnicom, koja je značajno oštećena u potresu?

Crvene su zgrade stare 100 godina, npr. stara interna, kojoj samo ime govori kakva je bila i prije potresa. Mogu reći da je bolnica brzo i efikasno evakuirana i da je sanitet odradio dobar posao, helikopterima je prebačeno dosta pacijenata tako da tu reakciju nadležnih treba pohvaliti. Ne znam što bih napravila da sam morala još i bolnicu evakuirati, to je ogroman logistički problem, koji je uspješno riješen. Najnovija zgrada ginekologije se pokazala spasonosnom odmah nakon potresa, a vraća se i kirurgija u sustav. Da je središnji paviljon bio završen na vrijeme, problema bi bilo dvaput manje.

NACIONAL: Jesu li oštećena i industrijska postrojenja u Sisku, poput Rafinerije, i koliko će potres utjecati na ionako lošu situaciju sisačkog gospodarstva?

Sva industrijska postrojenja su oštećena, više ili manje. Rafinerija ionako ne proizvodi pa i nema nekih većih posljedica. Željezara je obustavila proizvodnju i već je krenula sanacija, Mlin i pekare su prekinuli privremeno proizvodnju jer je zid pao na peć, Applied je dobio narančastu naljepnicu, no svi po hitnom postupku rješavaju štetu, u svakom slučaju puno brže i efikasnije nego što to radi država sa svojom imovinom. Ne znam na što mislite kada paušalno kažete da je stanje u sisačkom gospodarstvu ionako loše. Bili smo na razini prosjeka RH i očekujem pomoć države da se tamo i vratimo u kratkom roku.

NACIONAL: Što očekujete da vaša stranka i njezin predsjednik Peđa Grbin poduzmu u Hrvatskom saboru kako bi pomogli ne samo Sisku, nego i svim stradalim područjima?

Realno, ne mislim da se problemi tog obima rješavaju u Hrvatskom saboru. Nakon prvog potresa pokrenuli smo inicijativu da se obnova Petrinje i Siska uvrsti u Zakon o obnovi Zagreba jer bi to višestruko ubrzalo cijeli postupak. Sada ne znam koliko to ima smisla. Strah me je ako ćemo čekati Zakon za Petrinju ili Zakon za Sisak ili ako se ništa neće dešavati dok nam EU ne odobri omotnicu. Sisak će, ako treba, krenuti s obnovom u vlastitom aranžmanu, nećemo nikoga čekati.

NACIONAL: Jesu li i u Sisku i bližoj okolici zabilježene štete na objektima koji su obnovljeni nakon rata i kako komentirate tu cijelu aferu? Treba li netko odgovarati za, kako kaže Radimir Čačić, ratno profiterstvo?

Obnova je primarno vezana uz okupirana područja, a Sisak je imao samo tri, četiri naselja koja su bila paljena i uništavana. Bila sam u Madžarima i tamo ima crvenih kuća, no koliko je to vezano uz obnovu, ne znam u ovom trenutku. No da sam ja „glavni inženjer“ za Baniju, ne bih sada mirno spavala. Javna je tajna u Sisku bila godinama što se sve dešavalo u obnovi. Ovo je dokaz da istina kad-tad izađe na vidjelo!

NACIONAL: Iako je bilo dosta repova iza obnove Gunje, činjenica jest da je vlada Zorana Milanovića donijela poseban zakon i da su prve kuće bile dovršene nakon nešto više od godinu dana, je li to model koji bi se trebao primijeniti i u ovom slučaju ili treba ipak obnovu drugačije financirati, recimo tako da svaki grad ili općina financiraju gradnju jedne ili dviju kuća?

Samo cjelovito rješenje je rješenje. Parcijalna pomoć pojedincima je dobrodošla, no mora postojati sustav koji će se pobrinuti da se zbrinjavanje realizira po jasnim kriterijima i da nitko ne bude zaboravljen. Što se tiče Siska, neću stati dok zadnja obitelj i zadnji pojedinac ne dobiju krov nad glavom, a male i srednje tvrtke dobiju natrag svoje poslovne prostore.

NACIONAL: Treba li pogođeno područje biti ukomponirano u Zakon o obnovi Zagreba, kao što se najavljuje, ili očekujete poseban zakon?

Mislim da bi tada sve išlo brže, no problemi u Petrinji, Glini i Sisku teško su spojivi s problemima Zagreba. Meni je samo bitno da to sve ide što prije. Nezamislivo mi je da ljudi koji sada nemaju dom ili spavaju u kontejnerima, dočekaju novu 2022. igdje osim u svom domu. Sisak će krenuti u gradnju tipskih kuća na građevinskom zemljištu koje sam pripremala za mlade obitelji s djecom. Sada ćemo ih izgraditi za one koji su ostali bez svoje kuće ili stana.

NACIONAL: Znači, očekujete da bi se prve obitelji trebale useliti u nove kuće unutar godinu dana?

Sve duže od godinu dana nije prihvatljivo. Javne institucije, kulturnu baštinu i crkve možemo graditi i nekoliko godina ako je potrebno, no zgrade i stanove moramo riješiti odmah!