Kristijan Jelić, zastupnik HSLS-a u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, objašnjava zašto se građani Donje Kustošije nakon deset godina molbi spremaju prosvjedovati zbog sigurnosti svoje djece u prometu

Stanovnici Donje Kustošije već godinama upozoravaju na problem Pasančeve ulice. Naime, radi se o uskoj dvosmjernoj i slijepoj ulici u kojoj se nalaze dječji vrtić i osnovna škola. Stanovnici smatraju da takva ulica predstavlja ugrozu sigurnosti djece. Podršku građanima dao je gradski HSLS, a zastupnik HSLS-a u Gradskoj skupštini Kristijan Jelić objašnjava kako izgleda vožnja po Pasančevoj ulici. „Građani su nas pozvali početkom školske godine zbog problema u ulici. Osnovni je problem  što je Pasančeva ulica slijepa, te nema mogućnost okretanja. Na početku ulice se nalazi osnovna škola, a pri kraju ulice dječji vrtić. Većinom roditelji autom idu do kraja Pasančeve. Onda moraju voziti u rikverc 70 metara  do osnovne škole jer se nigdje ne mogu okrenuti.“

Jelić je objasnio da je rješenje problema za Pasančevu vrlo jednostavno i da nisu potrebni nikakvi posebni zahvati. „Tu je vrlo jednostavno rješenje koje grad ništa ne košta. Trebaju otvoriti tu ulicu koja je zatvorena žardinjerama kako bi izašla na Svačićevu ulicu. Nema nikakvog troška. Iz nje se treba napraviti jednosmjerna ulica koja bi kružila oko škole kako se ne bi trebalo vraćati unazad. Nevjerojatno je da je inicijativa za povećanje sigurnosti u Pasančevoj ulici prisutna već deset godina. I prometna struka, i prometna policija, i roditelji, i profesori i stanovnici su za pretvaranje ulice u jednosmjernu, no nisu naišli na razumijevanje mjesne samouprave i Grada Zagreba.“

Unatoč raznim apelima građana da se nešto poduzme u vezi te ulice, Jelić tvrdi da Grad nije imao sluha za taj problem. Kaže da su građani najavili i prosvjed ako se rješenje ubrzo ne dogodi. „Stanovnici su više puta pisali peticije na Grad, Mjesni odbor Donja Kustošija i Gradsku četvrt Stenjevec, ali nakon bezbroj upućenih apela do dana današnjeg ništa nije napravljeno. Zasad, hvala Bogu, nije bilo nesreća zbog nesigurne ceste. No, pitanje je trenutka kad će do nje doći. Nevjerojatno mi je kad građani traže nešto i kad rješenje problema ne iziskuje troškove ili prometne studije, da Grad nema sluha za to. Najavljen je bio i prosvjed građana koji su išli legalistički prijaviti prosvjed, ali policija nije dozvolila njegovo održavanje zbog blizine obrazovne institucije. No građani Donje Kustošije su rekli da će, bez obzira na to, prosvjedovati ako Grad i dalje ne bude imao dovoljno sluha za njihove probleme.“

No Pasančeva ulica nije jedini prometni problem u Zagrebu u kojem izgradnja prometne infrastrukture nije dovoljno brzo pratila porast broja automobila. Mnoge ulice u gradu nisu prilagođene za veliki obujam prometa. „Ima puno primjera. To je problem dugi niz godina u Zagrebu, a kulminirao je početkom 90-ih. Problem su stari kvartovi, kao što su staro Trnje, stara Trešnjevka, Donja Dubrava, gdje se nije razmišljalo o prometnoj infrastrukturi. Zbog preuskih prometnica tamo se svakodnevno stvaraju ogromne gužve. U postojećem GUP-u postoje prometna rješenja i ucrtane su trase koje bi uvelike olakšale promet u gradu Zagrebu, kao što su primjerice gradnja Jarunskog mosta na zapadu ili produžetak Branimirove ulice na istoku grada.

Ovih dana smo čuli da gradonačelnik Tomislav Tomašević odustaje od projekta Jarunskog mosta zbog preizgrađenosti novog naselja Vrbani. Tako na zapadnom dijela dijelu Zagreba neće doći do povezivanja Ilice preko Vrapčanske ulice, ulice Oranice, Zagrebačke ceste i Petrovaradinske ulice preko Jarunskog mosta s Jadranskom avenijom.

Jelić je napomenuo da gradska vlast još uvijek čeka s realizacijom produžetka Branimirove ulice kako bi se rasteretio promet. „Problem na istočnom dijelu grada je produžetak Branimirove koji je podijeljen u tri dionice. Prva je od Zagrebačke do Brestovečke, drugi je od Brestovečke do ulice Ivana Ančića, a treći od Ančićeve do Varaždinske ulice. Za te trase postoje građevinska i lokacijska dozvola te je produžetak uvršten u Program građenja komunalne infrastrukture za ovu godinu pa ne znam što se s tim čeka. Praktički su osigurana i sredstva u proračunu za produžetak, a to je vitalno za rješenje problema barem dijela prometa na istoku grada. Trebalo bi poraditi i na prometnoj kulturi i uključiti prometnu policiju. Primjerice na Savskoj ulici imate žutu traku za tramvaje i u principu po njoj ne bi trebali voziti automobili, ali ja sam svjedok svakim danom da se jako puno automobila kreće po njoj i time posljedično usporavaju javni prijevoz.“

Osim cestovne, Zagrebu je potrebna i željeznička rekonstrukcija. Jelić kaže da je nastalo nesuglasje između Vlade i Grada po pitanju obnove željeznice. „Vlada je krenula u rekonstrukciju pruge od Zapadnog do Glavnog kolodvora. Država investira u rekonstrukciju, a gradonačelnik najavljuje denivelaciju tj. podizanje iste pruge. Pa valjda bi trebala postojati koordinacija što se tiče planova. Država je krenula u rekonstrukciju, a ako Grad zaista planira ići u denivelaciju pruge, to znači da će se za godinu ili dvije, tijekom kojih će biti uloženo desetke milijuna eura na obnovu, micati tj. uništiti obnovljena pruga“, rekao je.