Molekularni biolog Kristian Vlahoviček u srijedu je za emisiju ‘Novi dan’ otkrio nove detalje vezane za testiranje na specifične mutacije virusa.

U Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević u Zagrebu u utorak je održan sastanak stručnjaka na kojem je sudjelovao i Kristian Vlahoviček . Naglasio je kako je na sastanku ostvaren pomak jer su dogovoreni kapaciteti, ali i druge mjere kojima se raspolaže kako bi se ubrzalo praćenje mutacija.

“Ići će se u nabavku posebnih PCR testova koji bi omogućili da provjeravamo ciljane sojeve, a zatim će dio uzoraka ići na detaljnije sekvenciranje. Kapaciteti su zasad takvi da mogu pokriti trenutnu epidemiološku situaciju”, rekao je Vlahoviček te istaknuo da treba odobriti financijski okvir kojim bi se to moglo pokriti.

Objasnio je kako je do sada sekvencionirano oko 100 uzoraka, a zadnji uzorci uzeti su tijekom siječnja, dok iz prethodnih uzoraka koji su uzeti u prosincu nisu uočili mutacije koje bi odgovarale britanskoj ili južnoafričkoj varijanti.

“Kapaciteti postoje, imamo mogućnosti za sekvenciranje. Mislim da je možda više financijski problem jer to nisu jeftini pothvati. Tu je i logistika, pripreme uzoraka gdje imamo problem s dodatnim ljudskim potencijalom. Nadam se da će se naći sredstva i da se dodatni ljudi obuče”, rekao je Vlahoviček te istaknuo kako su dobili ponudu Europskog centra za kontrolu zdravlja koji nudi manjim državama uslugu sekvenciranja genoma u dosta povoljnim uvjetima, čak i besplatno.

“I to smo odlučili aktivirati iako je strateški za Hrvatsku dobro da se prati na samom terenu u nacionalnom okviru mutacije”, naglasio je.

“Kad uočimo širenje, to znači da je virus bio prisutan prije tri tjedna, a to je onda problem jer je teško kontrolirati i uloviti kontakte pa riskiramo žarište”, objasnio je Vlahoviček važnost praćenja pojave virusa te naglasio da je dobro imati nasumično uzorkovanje i praćenje mutacija kako bi mogli vidjeti glavne pravce širenja zaraze.

Vlahoviček je otkrio kako bi već kroz tjedan ili dva moglo zaživjeti ciljano testiranje na specifične mutacije britanskog i južnoafričkog soja.

“Svatko zaražen je inkubator za desetke i stotine milijardi novih virusa zbog prirode kopiranja genetičkog materijala. Od toga milijuni imaju jednu ili više mutacija, to je ogromna raznolikost i što se duže taj proces odvija, to je veća mogućnost da će prirodna selekcija odabrati vrste virusa koji su povoljniji za biologiju virusa. Cijepljenje je definitivno nešto što bih svakome preporučio i jedini etični način da se spriječi širenje virusa”, objasnio je Vlahoviček te se složio s riječima vodećeg američkog imunologa Anthonyja Faucija koji je rekao da duže postojanje virusa donosi nove mutacije.