Nakon rezultata analize Centra za forenzična ispitivanja i vještačenja Ivan Vučetić, znamo da je 19-godišnjak iz Rijeke u jednom ugostiteljskom objektu, umjesto Coca Coline mineralne vode, zapravo pio korozivno sredstvo.

Rezultati analize pokazali su, naime, da je tekućina u čaši i u boci bila jako lužnata, odnosno vodena otopina pH vrijednosti 13.6, te da se vjerojatno radi o nekom sredstvu za pranje ili odmašćivanje.

Tim povodom govorio je kriminalist Tonći Prodan s Odjela za forenziku Sveučilišta u Splitu.

“Mogući su različiti oblici trovanja, to može biti namjerno s puno motiva. Na primjer, motive mogu imati neki nezadovoljni zaposlenici, neki bivši zaposlenici, netko iz konkurencije… Moguća je sabotaža, ali to je jako teško dokazati. Počinitelj može biti netko iznutra, netko naprosto nezadovoljan svojom plaćom, poslodavcima, odnosima na poslu…, ali i netko izvana”,  govori Prodan i upozorava na niz sličnih situacija u povijesti u kojima je vrlo mali broj slučajeva pokazao da se osnovano sumnjalo na namjerno trovanje.

Photo: Zvonimir Barisin/PIXSELL

Kada govorimo o tim namjernim kaznenim djelima, počinitelj može bit neka vanjska osoba koja se umiješala u proces proizvodnje ili transporta. Može biti vanjska prijetnja ili unutarnja prijetnja, počinitelji mogu biti mentalno bolesne osobe. Ali nikada se ne smije isključiti i neki slučaj, odnosno nenamjerna greška”, upozorava kriminalist.

Belgijski poučak

S obzirom na broj onih koji se javljaju liječnicima nakon konzumacije gaziranih pića, kriminalist se prisjetio i zanimljivog slučaja u Belgiji kada je također u pitanju bila konzumacija Coca Cole.

“Školska djeca i neki građani prijavili su zdravstvene teškoće, osjećali su neke probleme i onda su vlasti zaustavile proizvodnju Cole na nekoliko tjedana. Kriza je dovela do gubitka 17 milijuna konzumenata i oko 103 milijuna dolara štete kompaniji. Tada je bila formirana jedna istražiteljska grupa koja je izvjestila vlasti da se radilo o masovnom sociopsihiloškom oboljenju, što je poznati fenomen kada ljudi osjećaju fiziološke problema iz psiholoških razloga. Dakle, ljudi su izazvali veliku krizu, a toksikološka istraživanja nisu ustanovile ništa bitno”, priča  Prodan i upozorava na to da treba smanjiti paniku u javnosti s obzirom da sve skupa lako preraste u histeriju.

Niz slučajeva iz povijesti

Naveo je i niz drugih slučajeva kroz povijesti poput onog iz 1985. u Japanu kada se otrovana pića koja su se stavljala u blizini automata za prodaju.

“Zatim se 2019. proširila glasina o virusu ebole u bezalkoholnim pićima što je bila laž. Bilo je i trovanje živom u Kini 2010. i tada je pod istragom također bio Coca Colin brend Sprite. Radilo se o dva navodna trovanja, ali ni to nije potvrđeno. Jedna djevojčica se 2021. ugušila kad je popila gazirano piće, ali je onda obukcijom utvrđeno da je smrt uzrokovana ulaskom čestica u dušnik. I zato je prerano govoriti o uzrocima, a građani do kraja istrage moraju biti na oprezu”, – savjetuje Prodan.

Dodaje kako se sada, kada je potvrđen nedozvoljeni sadržaj bočice u Rijeci, kriminalisti najprije moraju upoznati s procesom proizvodnje i vidjeti radi li se možda o nemaru.

“Te boce su povratne, peru se i kasnije opet idu u punionice. Moguće da je u procesu pranja tih boca zalutala neka tekućina”, zaključio je Prodan za Slobodnu Dalmaciju. 

pH vode je 7, a spornog pića 13.6. Evo što kaže šefica Centra za forenzična ispitivanja