Hrvatska je u lipnju ostvarila najsnažniji pad prometa u maloprodaji u nešto više od dvije godine i nadmašila sve članice EU-a i eurozone, objavio je Eurostat, a riječ je o najvećem padu potrošnje u Hrvatskoj od travnja 2022.

Istodobno je industrijska proizvodnja ostvarila snažan pad od čak 8,3 posto u odnosu na lanjski lipanj, a u Hrvatskoj udruzi poslodavaca komentiraju da takav pad industrijske proizvodnje Hrvatska nije zabilježila još od pandemijskog lockdowna, i to je već sedmi mjesec zaredom kako se bilježi pad industrije, uz napomenu da je pad u lipnju bio oštriji nego mjesec prije kada je iznosio 3,3 posto.

U HUP-u stoga zaključuju da najnoviji makroekonomski podaci o potrošnji i industrijskoj proizvodnji upućuju na usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva, piše Novi list.

Iako potrošnja raste već 15. mjesec zaredom na godišnjoj razini, primjetno je njezino usporavanje, pri čemu je usporavanje rasta prometa u maloprodaji vidljivo i na kvartalnoj razini, i to s 8,6 posto u prvom tromjesječju na 7,5 posto u drugom.

“Realno usporavanje potrošnje u drugom kvartalu pokazuje da se značajno povećanje plaća i primanja u 2024. godini ne prelijeva na potrošnju i da ljudi postaju sve oprezniji pri trošenju novca. Za očekivati je nastavak trenda usporavanja potrošnje do kraja tekuće godine, smatraju u udruzi poslodavaca i dodaju da će se pad industrijske proizvodnje odraziti na robni izvoz, ali i na ukupni BDP”, rekli su u HUP-u za Novi list.

KOLIKO TREBA ZA PRISTOJAN ŽIVOT? Jurčić: Ovo je iznos plaće s kojim se ne bi trebali puno odricati

Budući su  indeksi poslovne klime za Njemačku i naših glavnih izvoznih tržišta dodatno pogoršali u lipnju i srpnju to će se odraziti i na BDP, ocjenjuju u HUP-u gdje i podržavaju inicijativu ministra financija Marka Primorca da se pravovremenim rebalansom ograniče proračunski rashodi i stabiliziraju državne financije. Smatraju da je važno održati projicirani deficit opće države na razini od 2,6 posto BDP-a, jer zbog pada proizvodnje i izvoza, a i usporavanja potrošnje, imamo potencijalne negativne rizike za rast u ovoj godini.

Poželjno da plaće stagniraju

“Hrvatska je bila jedna od rijetkih članica na istoku EU-a koja proteklih godina nije bila u proceduri prekomjernog deficita i vrlo je važno očuvati tu poziciju i održati investicijski kreditni rejting. Rebalans je potrebno napraviti na vrijeme s obzirom na to da vanjski utjecaji mogu usporiti rast BDP-a što može oslabiti i punjenje proračuna u drugoj polovini godine”, kažu poslodavci te predlažu da se kod rebalansa trebaju zadržati investicijski planovi te da bi rezanje rashoda na investicijama također imalo negativan utjecaj na buduće stope rasta BDP-a i na produktivnost zemlje.

STIGLE PRVE PROCJENE Objavljeni podaci o inflaciji za srpanj

Poslodavci također smatraju da plaće u idućim godinama ne bi smjele rasti iznad nominalne stope rasta BDP-a, štoviše, bilo bi poželjno da stagniraju neko vrijeme, odnosno da »bilo kakav rast bude selektivan i temeljen na radnom učinku«. HUP, naime, zamjera Vladi što je podigla masu plaća u javnom i državnom sektoru na 13 posto BDP-a »koje nije bilo povezano s efikasnošću ni rezultatima«. Stoga HUP poziva na mjere za podizanje efikasnosti kroz smanjenje birokracije i optimiziranje veličine javnog sektora, što uključuje i relativno smanjenje mase plaća u BDP-u u idućim godinama.

Najsnažniji pad prometa u maloprodaji od 2,7 posto u lipnju bilježi Hrvatska, slijede je Austrija s padom prometa od 2,3 posto, te Latvija i Litva s mjesečnim padom od 1,7 posto. Pri tom je u eurozoni i EU-u najveći pad prometa zabilježen u trgovinama hrane, pića i duhana za 0,8 odnosno 0,5 posto, a nakon što je u svibnju gotovo stagnirao, dok je prodaja na benzinskim postajama neznatno porasla, za 0,3 posto u eurozoni i za 0,5 posto u EU-u, izvještava Eurostat.