Krenule su ozbiljne nestašice lijekova. Samo u jednoj ljekarni nedostaje gotovo 300 preparata, na popisu su i lijekovi za najosjetljivije skupine populacije, djecu. Nema antibiotika i lijekova za snižavanje temperature u sirupu, a mala djeca ne znaju i ne mogu piti tablete. Situacija je dramatična već tjednima.

Ovo se ne zbiva u Hrvatskoj, ali zato se događa u jednoj od najrazvijenijih zemalja Europe, u Njemačkoj, i pitanje je dana kad ćemo sličan scenarij vidjeti u hrvatskim ljekarnama i bolnicama.

Razlog je vrlo jednostavan, praksa kontinuiranog snižavanja cijena generičkih lijekova, koja se provodi od strane zdravstvenih vlasti u većini europskih zemalja s ciljem rezanja troškova sve skupljeg liječenja, nekako je funkcionirala u normalnim okolnostima i godinama.

Situacija nije održiva

No sad više nije održiva, zbog inflacije i drastičnog rasta cijena svega, od transporta do potrošnog materijala i sirovina, i strogo kontrolirane cijene lijekova na recept toliko su niske da je njihova proizvodnja postala ne neprofitna, već neodrživa.

Domaći proizvođači lijekova mjesecima na to upozoravaju i razgovaraju s predstavnicima Vlade, sluha navodno ima, no zasad bez konkretnih rješenja. Štoviše, održivost sustava formiranja cijena generičkih lijekova bila je upitna i prije ove krize.

“Regulatornim odlukama cijene lijekova su od 2012. do 2022. automatizmom snižene 40,83 posto, dok istodobno troškovi njihove proizvodnje rastu. Kao posljedica ovog nesrazmjera, u posljednjih je pet godina svaki treći dan povučen jedan lijek s hrvatskog tržišta, što znači da je povučeno oko 1500 lijekova.

Kombinacija je to izvanrednih okolnosti u kojima, kao i u ostatku EU i u drugim industrijama, posluju proizvođači lijekova u Hrvatskoj i njihove nemogućnosti da utječu na formiranje cijene lijeka”, pojašnjavaju u Udruzi proizvođača lijekova Hrvatske udruge poslodavaca.

Troškovi snažno porasli

A samo u zadnjih godinu dana troškovi transporta članicama Udruge porasli su i do 160 posto, troškovi sirovina do 118 posto, a troškovi energije čak do 330 posto. Dok druge industrije povećavaju vlastite izlazne cijene kako bi preživjele, s generičkim lijekovima obrnuta je situacija, i dalje su na snazi pravila prema kojima cijena svakog novog lijeka na listi mora biti niža od ostalih.

Tako je prosječna cijena terapije trenutno 33,3 kune. U odnosu na prosječnu usporednu cijenu (PUC), cijene terapije u Hrvatskoj niže su 60-80 posto za antibiotske terapije i 40-50 posto za kardiološke i neurološke terapije. Pritom generički lijekovi čine samo 4% troška uz 60 posto udjela u volumenu lijekova, piše Poslovni.hr.

Ovaj su problem predsjednici uprava najjačih farmaceutskih kompanija u zemlji istaknuli i u magazinu “Poslovna 2023” o gospodarskim očekivanjima od godine koja je pred nama.

“Većina zemalja u ovom trenutku intenzivno radi na pronalaženju modela prilagodbe cijena njihovim troškovima proizvodnje u izvanrednoj situaciji”, poručio je u svojoj kolumni Jerko Jakšić, predsjednik UPL HUP te predsjednik uprave PharmaSa.

U Hrvatskoj generičkim lijekovima možete liječiti bolesnika s visokim tlakom za manje od sedam kuna mjesečno, ili upalu pluća za 11 kuna, a sustav i nadalje kontinuirano vrši pritisak na daljnje snižavanje tih cijena”, precizirao je pritom Jakšić.

Mihael Furjan, predsjednik uprave Plive, podsjetio je kako mnoge EU zemlje već rade na novim cjenovnim politikama generičkih i biosličnih lijekova.

“Smatramo kako je vrlo važno da, radeći zajedno sa svim ključnim dionicima, pronađemo način da osiguramo dostupnost ključnih terapija te zaštitimo strateške i gospodarske interese”, kazao je Furjan.

Moguća rješenja

Članice HUP UPL-a Ministarstvu zdravstva dale su konkretne prijedloge. Prije svega traže automatsku indeksaciju, odnosno usklađivanje s inflacijom, gdje proizvođač usklađuje cijenu lijekova prema stopi inflacije, štiteći ekonomsku održivost.

“Uvođenje indeksacije je hitna mjera s ciljem spašavanja najšire skupine lijekova, i to bi državu koštalo 400 milijuna kuna, što je razina troška jednog lijeka u jednom onkološkom sijelu”, pojašnjavaju proizvođači.

Usto predlažu još neka rješenja koja su se pokazala učinkovitima u drugim zemljama članicama. Prvo je uvažavanje generičke i bioslične terapije kao ključne, jer osim što osigurava bolje ishode liječenja, dovodi do višestrukih ušteda u zdravstvenim sustavima.

S tim je vezana i brzina dolaska generičkih i biosličnih lijekova na listu, to i dalje u Hrvatskoj ide presporo. Idući prijedlog je pametna javna nabava lijekova kroz “multiwinning” sustav nabave, ustaljen u EU – on podržava tržišnu utakmicu i stimulira ostanak većine proizvođača u zdravstvenom sustavu, a primjer je u biološkim lijekovima.

Optimistične vijesti ovog tjedna stižu iz Njemačke, iz koje je upravo spomenut primjer nestašica o kojima izvještava Deutsche Welle. Oni su pronašli ljekarnika u Berlinu, koji se požalio da im nedostaju antibiotici, lijekovi protiv bolova i za snižavanje krvnog tlaka, ali i lijekovi za oboljele od raka ili protiv želučanih tegoba.

U njegovoj ljekarni u Berlinu trenutno nedostaje 274 preparata, uključujući i već navedene sirupe za djecu. U Njemačkoj se naime svake godine proda više od 10 milijuna takvih sirupa, ali trenutno su police u apotekama uglavnom prazne.

Kreću protumjere

Andreas Burkhardt, generalni direktor farmaceutske kompanije Teva za Njemačku i Austriju u istom članku pojašnjava kako je eksplozija cijena proizvodnje uz zamrznute prodajne cijene, dovela do toga da se lijekovi poput sirupa proizvode s gubitkom, što nijedna kompanija dugoročno ne može izdržati.

Teva je ujedno i posljednji veliki proizvođač sirupa paracetamola u Njemačkoj, prije 12 godina bilo ih je jedanaest, i sada bi taj jedan proizvođač trebao zadovoljiti 90 posto potražnje u Njemačkoj, po neodrživim cijenama.

No, stvari bi se mogle mijenjati, a Njemačka bi bila prva europska zemlja koja bi pokrenula opsežnu reformu sustava propisivanja generike. U utorak je njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach predstavio ključne točke za Zakona o generičkim lijekovima planiran za 2023. godinu.

Prilikom predstavljanja prijedloga Zakona, pojasnio je kako je utrka za najnižom mogućom cijenom generičkih lijekova destabilizirala opskrbu i dovodi do uskih grla. Cilj njemačke Vlade je poduzeti protumjere i ublažiti ekstremni pritisak na troškove u nekim područjima, uključujući pedijatrijske lijekove.

Ministarstvo također želi osigurati veću diverzifikaciju dobavljača i opskrbnih lanaca za neke djelatne tvari. Po prvi put bi se uvele strukturne prilagodbe sustava cijena/naknade, uključujući reviziju sustava rabatnih ugovora. Sve to bi moglo smanjiti pritisak na cijene i povećati atraktivnost tržišta selektivnih generičkih lijekova.