U listopadu knjižarski lanac Hoću knjigu pokreće jedinstveni program biblioterapije za odrasle i djecu.

U malim će se grupama u zagrebačkom Megastoreu Hoću knjigu provoditi biblioterapija, zasebno za odrasle i zasebno za djecu. Kroz devet susreta polaznici će se upoznati s biblioterapijom, istraživati svoje sposobnosti pisanja i rješavanja kreativnih zadataka, upoznavati nove književne naslove, čitati, imati priliku porazgovarati s gostima te poraditi na onome s čime se trenutno teško nose.

Poseban naglasak na dječjim radionicama bit će na na razvijanju njihove mašte i kritičkog razmišljanja te, prije svega, uočavanju vlastitih snaga.

Biblioterapiju će voditi Tatjana Barat, profesorica hrvatskog jezika i književnosti te autorica popularnih knjiga za djecu ‘Priče o neustrašivim hrvatskim ženama’ i ‘Kad odrastem, želim biti liječnik’ koja često i javno progovara o toj tematici te surađuje s brojnim stručnjacima mentalnog zdravlja.

Press

Danas je knjiga neizostavno sredstvo rada na sebi, a s obzirom na posljednju godinu i pol iza nas, to nam je potrebnije nego ikada. Savez samostalnih sindikata Hrvatske proveo je istraživanje čiji rezultati pokazuju da je 43,4 posto ispitanika danas nešto nezadovoljnije svojim životom u usporedbi s vremenom prije pandemije, dok je 33,8 posto ispitanika znatno nezadovoljnije. Na mentalno zdravlje 30 posto radnika pandemija je negativno utjecala, a gotovo 70 posto ispitanih smatra da im se zbog pandemije povećala razina stresa.

Što se tiče djece i mladih, okolnosti pohađanja nastave i nemogućnost kontakta s vršnjacima drastično su utjecale na njih. o čemu svjedoče i rezultati istraživanja Filozofskog fakulteta u Zagrebu prema kojima 10 posto mladih ima izrazito visoku razinu tjeskobe, depresivnosti i stresa, a svaki treći smatra da će mu trebati stručna pomoć.

Press

Istraživanje Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba iz 2020. godine ukazuje na to da je 9 posto djece i mladih iz Zagreba imalo povišenje anksioznih simptoma, a čak 15 posto simptome postraumatskog stresa.

Biblioterapija, odnosno terapija knjigom koristila se još u staroj Grčkoj kada je tragedija bila propisivana za manične, a komedija za depresivne pacijente. Aristotel je raspravljao o ulozi katarze u postizanju emocionalnog izlječenja, a mnoge su bolnice tijekom povijesti u svojim prostorima imale i knjižnice. Štoviše, one su bile i pomoćno sredstvo liječenja posttraumatskog stresnog poremećaja kod vojnika koji su preživjeli Drugi svjetski rat.

Press