Hrvatska ima više od tri tisuće beskućnika, a godišnje se baca čak 400 tisuća tona hrane. Kako bi mijenjali Hrvatsku na bolje, počeo je projekt ‘Dupli kruh’ iza kojeg stoje mladi tim poduzetnika predvođen Karlom Vulinom iz Kroštula Lab pekarnice i doktorom ekonomije Matom Damićem te partnerima iz Ožujskog piva.

Kupnjom jednog zdravog kruha u nekom od trgovačkih lanaca diljem Hrvatske, Kroštula jedan kruh daruje pučkim kuhinjama i socijalnim samoposlugama, a koje će isti darovati krajnjim korisnicima.

“Koncept zelene tranzicije i cirkularne ekonomije u Hrvatskoj se spominje već neko vrijeme. Unatoč tome, vidimo da se i dalje velika količina nusproizvoda prehrambene industrije baca, dok istovremeno značajan broj naših sugrađana nema dovoljno sredstava za osnovne životne potrebe, uključujući kvalitetnu prehranu. S ciljem pomoći u rješavanju ovog problema pokrenut je projekt ‘Dupli kruh’ koji će putem inovativnog poslovnog modela osigurati zdravi kruh svakog dana skupinama ljudi koji su zaboravljeni”, rekao je doktor ekonomskih znanosti i docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Mate Damić.

Filip Popović

Početak projekta bio je povezivanje proizvođača kruha i piva. Kroštulin Dupli kruh nastajat će zahvaljujući preostalom pivskom ječmu koji nastaje proizvodnjom Ožujskog piva.

“Ponovna upotreba i recikliranje sastavni su dio društveno odgovornog poslovanja Zagrebačke pivovare stoga nam je iznimno drago što je Kroštula upravo u nama prepoznala najboljeg partnera za projekt Dupli kruh. Već sada u Pivovari recikliramo 98% proizvedenog otpada i nusproizvoda, kontinuirano smanjujemo potrošnju vode i količinu otpadnih voda te potrošnju energije u proizvodnji. Veseli nas što će Žuja zajedno s Kroštulom omogućiti zdrav i nutritivno bogat kruh te našim potrebitim sugrađanima osigurati kvalitetnu osnovnu namirnicu”, rekao je Zlatko Novaković, marketing manager za core brendove Zagrebačke pivovare.

Dupli kruh je zdraviji kruh. Hranjiviji je jer je pivski ječam bogat proteinima i vlaknima. Kruh s prirodnim kvascem s lakoćom ostaje svjež i nekoliko dana bez pljesnivosti. Ključ je u nižem PH-u u kojem loše bakterije ne preživljavaju.

“Dajemo tijestu dovoljno vremena za razvoj arome. Fermentacija zahtijeva vrijeme i glavna je karika za dobivanje ukusnog komada kruha. Ovaj kruh ima niži glikemijski indeks, ne napuhuje i nema aditiva te je bogat proteinima i vlaknima”, objasnio je prehrambeni tehnolog Karlo Vulin iz Kroštule.

Filip Popović