Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus u četvrtak je u povodu Dana sjećanja na Jadovno 1941., u ime tisuća žrtava koje su stradale pod ustaškim pozdravom “Za dom spremni” zatražio njegovu zabranu, kao i zabranu ustaškog znakovlja i negiranja ustaških zločina.

“Na ovom mjestu tražim u ime tisuća i tisuća onih koji su pod pokličem ‘Za dom spremni’ završili svoje živote ovdje i u ostalim ustaškim logorima smrti na teritoriju NDH ili su odvedeni u nacističke logore smrti, zabranu upotrebe tog ustaškog pozdrava, ustaškog znamenja i znakovlja, kao i zabranu negiranja ustaških zločina i postojanja koncentracijskih sabirnih i logora smrti”, rekao je Kraus na obilježavanju.

Komemoracija se održala u povodu 80. godišnjice formiranja logorskog kompleksa Gospić-Jadovno-Pag, prvog ustaškog logora smrti na prostoru NDH. Jadovno je bilo centralni velebitski dio tog logora smrti, koji je prethodio užasima Jasenovca.

“Strašna bi bila i pomisao da se NDH 1941. lakše rješavala svojih Srba, Židova, Roma i komunista nego što se Republika Hrvatska 2021. rješava zaborava njihova stradanja i ostavštine ustaštva koju simbolizira ‘Za dom spremni'”, rekao je predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac.

U svom se govoru zapitao zašto je nekome stalo da jedan od “najsramnijih pozdrava i izraza domoljublja u hrvatskoj povijesti” nikako da izgubi svoje građansko pravo – pravo službene i javne upotrebe.

“Je li takva ustrajnost na obrani tog službenog pozdrava ustaškog pokreta i tzv. NDH posljedica znanja o njezinim ‘rasnim zakonima’ i zločinima genocida prema Srbima, Židovima i Romima, čije ozvaničenje je ovjeravano upravo sa ‘Za dom spremni’? Ili  je pak ta ustrajnost posljedica neznanja koje se u posljednjih 30 godina u Hrvatskoj iz godine u godinu sve više povećava o tome čega je i koga je taj pozdrav trajan simbol”, upitao je Pupovac.

Matić: Dužni smo voditi politiku pomirenja

Predsjednik splitske VeDRA-e Ranko Britvić također je zatražio od Vlade da hitno zakonski zabrani upotrebu spornog ustaškog pozdrava, poručivši kako je obaveza svih nas da zauvijek pamtimo žrtve ustaškog terora.

Izaslanik predsjednika Srbije Veran Matić poručio je da upravo onako kako i on radi na “pomirenju i ozdravljenju nakon ratnog raspada zajedničke države i strahota koje smo u tim ratovima doživjeli”, takvu politiku pomirenja moramo graditi i kada su posrijedi strahote Drugog svjetskog rata, a posebno strahote Jadovna i Paga.

“Smatram to našom dužnošću prema onima koji su ovdje nedužni stradali. Prema generacijama kojima trebamo omogućiti slobodu od zločina, moralnu uzdignutost iznad zločina i moralnu snagu za mir, za život bez mržnje i izmirenje između naroda u Hrvatskoj, naroda u Srbiji i izmirenja između Hrvatske i Srbije”, istaknuo je Matić u svom govoru.

Komemorativni program započeo je na lokalitetu pored Šaranove jame, jedne od 19 velebitskih jama u kojima su skončali zatočenici, uz kadiš i pomen za sve žrtve pobijene na tom ili drugim kraškim lokacijama Velebita.

Pored centralnog spomenika na Jadovnu vijence su položili izaslanik Vlade Boris Milošević, Dragana Jeckov ispred Hrvatskog sabora, izaslanik predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića Veran Matić, predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus i Milorad Pupovac ispred SNV-a. Žrtvama su počast odali polaganjem vijenaca i predstavnici SABA-e, splitske VeDRA-e, te veleposlanstva Srbije i Austrije.

Logorski kompleks raspušten nakon 55 dana

Komemoraciju je organiziralo SNV s Koordinacijom židovskih općina RH, eparhijom Gornjokarlovačkom i Savezom antifašističkih boraca i antifašista RH.

Ustaški logor Gospić-Jadovno-Pag formiran je od 18. do 24. lipnja 1941. na području Čačića dolca, a zatočenici su bili u najvećem broju Srbi, potom Židovi i u manjem broju Hrvati komunisti, dovođeni s područja cijele NDH.

Logorski kompleks raspušten je nakon 55 dana, oko 22. kolovoza 1941., na zahtjev talijanskih okupacijskih vlasti koje su se s jedne strane plašile širenja pobune među lokalnim stanovništvom, a s druge su strane u tome vidjele priliku za reokupaciju tog teritorija.

To je privremeno spasilo više od 3000 zatočenika s Paga, Stupačinova i Gospića, jer su transportirani u Jastrebarsko, a nakon toga u Jasenovac, gdje je značajan dio stradao. Ta akcija talijanske okupacijske vojske spasila je živote samo 55 zatočenika iz Jadovna. Novi centar za nastavak istrebljenja Srba, Židova, Roma i komunista postao je Jasenovac, rečeno je na obilježavanju.