Drama Miroslava Krleže “Kraljevo”, čija je premijera u Det Norske Teatretu u Oslu u režiji Ivice Buljana prvi puta predstavila skandinavskoj publici klasika hrvatske književnosti 20. stoljeća, naišla je na odličan prijem publike i medija, koji oduševljeno otkrivaju Krležu kao velikog europskog pisca.

U priopćenju Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu ističe se kako je riječ o prvom postavljanju jedne Krležine drame u Skandinaviji uopće, i to točno na stotu godišnjicu objavljivanja “Kraljeva” 1918. godine.

Dio je to projekta “Drama goes Digital” Europske kazališne konvencije, uz potporu programa Kreativna Europa, a u sklopu kojega je norveški redatelj Erik Ulfsby u HNK-u Zagreb postavio “Peera Gynta” Henrika Ibsena.

Obje predstave osim kulturološkog aspekta razmjene klasičnih dramskih tekstova, bave se implementiranjem digitalnih inovacija u zvučnu sliku.

Buljanov autorski tim činili su scenograf Sven Jonke, kostimografkinja Ana Savić Gecan, skladatelj Mitja Vrhovnik Smrekar i dramaturg Anders Hasmo. U predstavi glumi ansambl Det Norske teatreta kojeg predvode Oddgeir Thune u ulozi Janeza, Charlotte Frogner kao Anka, Joachim kao Štef i Frode Winther kao Herkules.

Dramu je na norveški jezik preveo Jon Kvaerne, a nakon premijere 27. travnja u prvim objavama mediji oduševljeno “otkrivaju” Miroslava Krležu kao velikog europskog pisca, stoji u HNK-ovu priopćenju.

Tako Mona Levin u Aftenpostenu precizno smješta dramu u povijesni kontekst i piše da je to “priča o ponavljanju i prolaznosti” postavljena kao “veliki dvosatni tulum, s ogromnim angažmanom publike, predstava koja ruši sve žanrovske granice”, navodeći kako je Krleža autor kod kojeg se vidi “jak utjecaj Strindberga i Ibsena”.

Kar Kristian Bekeng u Klassekampenu piše kako je predstava divlji, “kao u posljednjim danima Rima” tip partija, agresivan rave koji ljude prenosi od stvarnosti u autodestruktivan hedonizam. “Dmitrijeva ciganska fešta u Braći Karamazovima može biti referentna točka. Ansambl predstavlja Balkan beat band koji podiže atmosferu. Poslužuju se janjetina i vino iz plastičnih boca, a publika je izložena izravnom flertovanju. Vjerojatno je dosta parova u prvom redu moralo ozbiljno porazgovarati dan poslije predstave. Vino, dim, glazba, svjetlost, okus i miris obiluju po pozornici. Iznimna senzualnost, dvojnici, duhovi i vrištanje u ništavilo čini grotesknu fantazmagoriju, gdje, kroz tamu, možemo vidjeti bal sablasti na rubu staroga svijeta”,ističe.

Stine Sorensen u kritici s naslovom “Kazališna mladost” detaljno opisuje predstavu u kojoj “ples, hrana, alkohol i seks obiluju na pozornici od početka do kraja”. “Divlje je, kul i sirovo, a mi to volimo! Zastori čine šator u kojem se odvija fešta, i to kakva fešta! Iznenađujuće je, novo i uzbudljivo, ali prije svega nevjerojatno zabavno!”, ističe Sorensen, navodeći kako je riječ o izvanrednoj predstavi koju svakako treba doživjeti uživo.

“Pogledajte tu predstavu. To je moj savjet svima. Zaboravite kućne tulume i idite u Det Norske Teatret na kazališnu feštu bez premca! Lijepo je, dojmljivo i dirljivo, i kada napustimo dvoranu, fešta ostane u vama. Pet zvjezdica za ‘Kraljevo’ i hvala na predstavi koju neću skoro zaboraviti!”, napisala je.