Pajo i Hadži, legendarni osnivači Kraljeva ulice, govore o brojnim projektima u Zagrebu, dugogodišnjoj glazbenoj karijeri i zašto još uvijek nisu ostvarili status slobodnih umjetnika
Nedavno je u Zagrebu održan 25. Cest is dBest, međunarodni ulični festival, u sklopu kojeg su nastupili brojni ulični performeri te održane brojne radionice. Osnivači ovog festivala koji je ove godine održan pod egidom Frtalj stoljeća su Zlatko Petrović-Pajo i Miran Hadži Veljković, ujedno i članovi Kraljeva ulice, najdugovječnijeg zagrebačkog uličnog benda.
Za Zagreb News su govorili o svojoj glazbenoj karijeri, nastupima na Dori i Eurosongu 2008., suradnji s Gradom Zagrebom te drugim projektima.
Na početku su istaknuli kako su sretni što su uspjeli ove, ali i prošle godine organizirati Cest is dBest, unatoč pandemiji i potresima koji su pogodili Zagreb. S obzirom na to da nastupaju na ulicama u Zagrebu, najčešće na Splavnici ispod Dolca, opisali su i kako su doživjeli zaključavanja. Sjedili smo doma , prva tri mjeseca smo se s veseljem odmarali, a zatim su krenuli problem kao i svima. Svak je od nas to doživljavao vrlo individualno i kolektivno, rekao je Pajo.
Dotaknuli su se i osnutka Kraljeva ulice koji se dogodio 1987., kada su u bivšoj državi legalizirani ulični nastupi. Rekli su kako je do osnutka grupe u to doba došlo jer su sazreli uvjeti za tako nešto. Bilo je to doba novog vala u glazbi, doba Univerzijade, slabog utjecaja partije, liberalizacije cijelog društva i eto nas u Zagrebu na cesti već 34 godine, istaknuo je Hadži.
Nastupali su tri puta na Dori, pobijedili 2008. s pjesmom Romansa i plasirali se u finale Eurosonga u Irskoj, ali se obojica slažu kako su im koncerti na ulici ipak draži.
Međutim, unatoč dugogodišnjem glazbenom stažu i činjenici da su objavili preko 20 nosača zvuka, još uvijek nisu ostvarili status slobodnih umjetnika. O statusu slobodnih umjetnika, a tu se govori o zabavnoj, narodnoj i pop glazbi odlučuju neki ljudi koji nemaju niti jednog sviračkog dana u radnoj biografiji, objasnio je Hadži.
S upravom Milana Bandića uspješno su surađivali, Grad im je financijski pomagao u brojnim projektima, a upitani kakvu suradnju očekuju od nove uprave odgovaraju:
Od svog početka sviranja u Zagrebu 1987. godine za Univerzijadu, mi Kraljevi ulice surađivali smo s gradskom upravom od Mate Mikića ,preko Branka Mikše, Marine Matulović Dropulić do Milana Bandića. Svi naši projekti koje smo osmislili, izrealizirali postoje i dan danas, a zaista ih je puno: Cest is d best, Ljeto na Štrosu, Martin je u Zagrebu, Ljetno kino Gradec, Festival umjetničkih zastavica Zagreb išli su na natječaje koje su raspisivali ili pojedini gradski uredi ili Turistička zajednica Grada Zagreba. Moramo napomenuti da smo do 2003. ili 2004. bili jedini koji su u Zagrebu organizirali bilo kakva događanja na otvorenom. Vjerujemo da će se ta suradnja nastaviti, ispričao je Pajo.
Jedan od aktualnih projekata na kojem rade je i Zagrebački vergl. Vergl je mehanička glazbena sprava koja je bila jako popularna u 18. i 19. stoljeću. Pojavio se kao tehnička novotarija, a bio je programiran tako da pušta različitu glazbu koja je bila zapisana na perforiranim papirima. Posebno je postao raširen nakon ratova s Napoleonom, kada je Europa bila puna vojnih invalida koje je vlast poticala na sviranje vergla. Verglaši, koje klasični glazbenici nisu voljeli, obično su na ramenu imali majmunčića koji je skupljao novac u šešir i bio dodatna atrakcija. Zagrebački vergl je mehanički instrument koji svojim zvukom i izgledom priziva neka davna vremena koja nam se iz današnje perspektive čine bolja i jednostavnija. Bit će to tehnološki spoj 18. i 21. stoljeća. Pandemija je izazvala niz tektonskih promjena u cijelom svijetu pa se tako i izgradnja Zagrebačkog vergla malo produžila, ali napreduje, zaključio je Hadži.
Komentari