Revolucije iz 1989. godine, poznate i kao pad komunizma, bile su revolucionarni val koji je doveo do kraja većine komunističkih država u svijetu. To je također dovelo do konačnog raspada Sovjetskog Saveza – najveće komunističke države – i napuštanja komunističkih režima u ostalim dijelovima svijeta. Događaji, posebno pad Sovjetskog Saveza, drastično su promijenili svjetsku ravnotežu snaga, označivši kraj Hladnog rata i početak posthladnoratovske ere.

Najraniji zabilježeni protesti započeli su u Kazahstanu, tada dijelu Sovjetskog Saveza, 1986. godine na studentskim demonstracijama a smatra se da je posljednje poglavlje ovih revolucija bilo 1993. godine kada je Kambodža donijela novi ustav u kome je komunizam bio napušten.

Glavno područje ovih revolucija bio je u Istočnoj Europi, počevši od Poljske s masovnim pokretom štrajkova poljskih radnika 1988. godine, a revolucionarni trend se nastavio u Mađarskoj, Istočnoj Njemačkoj, Bugarskoj, Čehoslovačkoj i Rumunjskoj. Godine 1989. sindikat Solidarnost odnio je uvjerljivu pobjedu na djelomično slobodnim izborima u Poljskoj, što je dovelo do mirnog pada komunizma u toj zemlji.

Također, iste te godine Mađarska je počela demontirati svoj dio fizičke željezne zavjese, dok je otvaranje granice između Austrije i Mađarske pokrenulo mirnu lančanu reakciju, u kojoj se istočni blok raspao. To je dovelo do masovnih demonstracija u gradovima kao što je Leipzig, a potom i do pada Berlinskog zida krajem 1989. godine, događaj koji je simbolizirao ponovno ujedinjenje Njemačke 1990. godine. Rumunjska je bila jedina zemlja u kojoj su građani i opozicijske snage koristile nasilje da zbace svoj komunistički režim. Smatra se da je Hladni rat službeno  okončan 3. prosinca 1989. tijekom samita na Malti između sovjetskih i američkih lidera. Međutim, neki povjesničari tvrde da je raspad Sovjetskog Saveza 26. prosinca 1991. bio kraj Hladnog rata.