Bivši hrvatski veleposlanik Božo Kovačević u subotu je za N1 analizirao božićni prijem SNV-a na kojemu je bio prvi potpredsjednik Vlade Srbije i ministar vanjskih poslova Ivica Dačić. S prijema su poslane poruke o izgradnji boljih odnosa između Srbije i Hrvatske. Na prijemu je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je istaknuo da je Hrvatska bila žrtva velikosrpske Miloševićeve agresije.

“Vidi se pomak. I naš premijer i Dačić su izbjegavali koristiti neke formule, pokušali su na sadržajan način izreći ono o čemu razmišljaju. Premijer je istaknuo razlike u pristupima između Srbije i Hrvatske, ali je istaknuo i pozitivna iskustva”, rekao je Kovačević i dodao da je Plenković naglasio da je za razvoj daljnih odnosa nužno usuglasiti se o istini o prošlosti.

Kovačević ističe da je inicijativa krenula od predstavnika manjina koji se zauzimaju za unapređenje položaja manjina. “Čini mi se da ovi jučerašnji govori koji su bez euforije otvaraju mogućnost za napredak”, rekao je za ‘Novi dan’ N1 televizije i dodao da misli da postoje razlozi za umjereni optimizam.

“Kontakti su uspostavljeni i pretpostavljam da će to intenzivirati razgovore o otvorenim pitanjima”, naglasio je.

Održan tradicionalni prijem SNV-a. Ovo su poruke koje su poslali Pupovac, Plenković i Dačić

Iako je Tomislav Žigmanov postao ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Srbiji, što je korak unaprijed, prava manjina u Hrvatskoj i Srbiji su različita. “Nisu jednaka prava i s hrvatske strane se inzistira na reciprocitetu, na tome da u Srbiji položaj hrvatske manjine treba biti uređen onako kako je položaj srpske manjine uređen u Hrvatskoj. Treba imati na umu da europska konvencija o pravima manjina ne inzistira na reciprocitetu – ključno je da se manjinska prava poštuju i da bude zajamčena građanska ravnopravnost”, pojasnio je.

Kovačević je naglasio da Žigmanov nije izabran u parlament kao predstavnik manjina, on je bio na zajedničkoj koalicijskoj listi. “Problem se, kad je riječ o Hrvatima u Srbiji, ticao i odnosa između pripadnika hrvatske manjine, tamo izborni zakon propisuje određene uvjete koji se dosad nikad nisu stekli ponajprije zbog nesloge Hrvata, ali i državne politike promicanja interesa Bunjevaca”, istaknuo je.

Govoreći o položaju Srbije u regiji te što je to točno potrebno da bi se počelo raditi na normalizaciji susjednih država, Kovačević je rekao: “Sve dok političke elite u Srbiji, a pritom najprije mislim na predsjednika Vučića, ne budu odustale od ideologije srpskog svijeta neće postojati realne osnove za uspostavu normalnih odnosa sa susjednim državama. Srbija je u većoj mjeri remetilački nego stabilizacijski faktor u regiji”.