Hrvatska je u srijedu na sastanku na vrhu u Sofiji preuzela jednogodišnje rotirajuće predsjedanje Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), vodećim forumom za političku suradnju u tom dijelu Europe.

Predsjedanje SEECP-om, osnovanim prije 20 godina u Sofiji na bugarsku inicijativu, preuzeo je ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.

Predstavljajući prioritete hrvatskog predsjedanja tim političkim forumom, Kovač je u govoru na plenarnoj sjednici skupa izdvojio pet temeljnih načela: solidarnost, potporu zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU, povezivanje jugoistočne Europe (posbno na području prometa i komunikacija), jačanje političkog dijaloga (posebno putem parlamentarne suradnje) i energetske sinergije.

“Vođena tim načelima, Hrvatska će se fokusirati na tri prioritetna područja: znanost i obrazovanje, energetiku i odgovor u kriznim situacijama (netradicionalna uloga oružanih snaga u humanitarnim i kriznim situacijama”, kazao je.

Kad je riječ o znanosti i obrazovanju, Hrvatska planira uspostaviti zajednički regionalni Centar za znanost i inovacije sa sjedištem u Splitu (WISE), kazao je Kovač.

Glavni cilj te institucije, po njegovim riječima, poticanje je prekogranične znanstvene suradnje i zajedničkih projekata, korištenje zajedničke znanstvene infrastrukture, kao i stvaranje mosta prema istraživanju i razvoju novih tehnologija u EU.

“Istraživanje i razvoj pridonijet će jačanju inovacija u gospodarstvu, turizmu, kulturi i svim dijelovima društva. Putem konkretnih projekata moći ćemo stvarati nova radna mjesta, poboljšati uvjete za mlade i poduzetnike i pronaći načine za održiv rast u ključnim sektorima”, rekao je, ističući da je već ispunjen uvjet od najmanje četiri ratifikacije za uspostavu tog centra u Splitu i da su pripreme već daleko odmakle

“Naš cilj je da ostvarimo taj zadatak tijekom hrvatskog predsjedanja SEECP-om”, kazao je.

U pogledu energetike, Kovač je kazao da je energetska sigurnost osnovni uvjet za gospodarski rast i razvoj.

“To je također ključno političko pitanje, budući da energetska ovisnost ugrožava sposobnost država da donose suverene političke odluke”, objasnio je.

Ističući strateško opredijeljenje Hrvatske za diversifikaciju opskrbe energijom, izvora i dobavnih pravaca, Kovač je kazao da će Hrvatska dati svoj doprinos projektima kao što su novi plutajući LNG terminal na Krku i Jadransko-jonski plinovod.

Pritom je naglasio važnost povezanosti zemalja jugoistočne Europe u tom pogledu i potrebu jačanja suradnje u razvoju energetske infrastrukture.

“S tim u vezi, Hrvatska planira organizirati konferenciju na visokoj razini o energetici u proljeće 2017.”, kazao je.

Kad je riječ o trećem prioritetu, reakcijama u kriznim situacijama, Hrvatska će, po ministrovim riječima, raditi na jačanju netradicionalne uloge oružanih snaga u ublažavanju humanitarnih kriza i prirodnih katastrofa.

“Kako smo naučili u migrantskoj krizi, solidarnost i koordinacija među našim zemljama od najveće su važnosti. Moramo uspostaviti brz sustav za reakciju i učinkovitije načine za korištenje sinergije između policije i oružanih snaga koji su uvijek spremni pomoći u ublažavanju bilo kakve krize”, kazao je.

Ministar je također, u svjetlu globalne prijetnje terorizma, radikalizacije i ekstremizma, istaknuo važnost suradnje i razmjene informacija između nacionalnih snaga sigurnosti i obavještajnih agencija radi sprječavanja prijetnji prije nego se dogode.

Kovač je na kraju naglasio da Hrvatska snažno podupire europske i euroatlantske ambicije zemalja jugoistočne Europe.

“Iskoristit ću ovu priliku da jasno kažem je da tzv. zapadni Balkan esencijalan dio Europe. Trebali bismo koristiti SEECP da snažno promičemo to stajalište. Na karti Europe ne smije postojati ´crna rupa´”, zaključio je Kovač.

Proces suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP – South-East European Cooperation Proces) pokrenut je 1996. u cilju jačanja političke, gospodarske i sigurnosne suradnje država sudionica i promicanja njihove europske perspektive.

Države osnivači su Albanija, BiH, Bugarska, Grčka, Makedonija, Rumunjska, Srbija (pridružila se kao Srbija i Crna Gora) te Turska, koje su u srpnju 1996. u Sofiji potpisale Deklaraciju o dobrosusjedskim odnosima, stabilnosti, sigurnosti i suradnji. Kasnije su im se pridružile Moldavija, Crna Gora, Slovenija i Kosovo.

Hrvatska sudjeluje u aktivnostima SEECP-a u statusu promatrača od 1997., a punopravna sudionica je od 22. listopada 2004. godine.

SEECP se danas, zajedno sa svojim operativnim tijelom, Vijećem za regionalnu suradnju (RCC), smatra najuspješnijom inicijativom te vrste u jugoistočnoj Europi.

SEECP je neinstitucionalizirana struktura, što znači da nema svoj proračun, stalno sjedište ni administraciju. Suradnja se temelji na multilateralnom formalnom i neformalnom dijalogu.

Aktivnosti koordinira jednogodišnje rotirajuće predsjedništvo, a dužnost predsjedatelja obnaša ministar vanjskih poslova države predsjedateljice.

Glavni politički forum i tijelo koje donosi odluke je godišnji summit šefova država i vlada. Odluke se donose konsenzusom.

Hrvatska je već predsjedala SEECP-om 2006./2007. godine.