Biljana Kostadinov, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, izjavila je za Nacional kako smatra da postoje neke nove okolnosti povezane s izborom Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika. Po njoj neće biti moguće da Turudić preuzme dužnost unatoč činjenici što je položio prisegu u Saboru. O tomu je izjavila sljedeće:

„I u Republici Hrvatskoj treba postupati prema pravilu da imenovanja odlučena u Vladi prije prijelaznog razdoblja moraju biti završena prije tog razdoblja. Ako Turudić preuzme dužnost nakon prijelaznog razdoblja, onda se mora provesti i nova procedura izbora glavnog državnog odvjetnika“, naglasila je Biljana Kostadinov. A upravo izbor Turudića za glavnog državnog odvjetnika bio je argument predsjedniku Zoranu Milanoviću da se uključi u izbore pozivajući građane da ne glasuju za HDZ.

Biljana Kostadinov kritički se osvrnula na prošlotjednu odluku kojom je Ustavni sud zabranio predsjedniku Milanoviću da bude mandatar ili premijer buduće vlade, čak i u slučaju da podnese ostavku na dužnost predsjednika Republike i ako u Saboru osigura potrebnu zastupničku većinu za takvu eventualnu odluku. Činjenica je da nakon plasiranja tvrdnji o navodno poodmaklim pregovorima Domovinskog pokreta s HDZ-om oko sastavljanja buduće Vlade ta opcija o Milanoviću kao budućem premijeru postaje sve manje izvjesna. No prema Biljani Kostadinov i samo to ograničavanje mogućnosti Milanoviću da eventualno sastavi buduću vladu, koliko god bilo neizvjesno, ne bi bilo u skladu s Ustavom. Slično je utvrdilo i troje ustavnih sudaca u svojem izdvojenom mišljenju: Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec su glasali protiv te odluke Ustavnog suda. Ocijenili su je ovaj put i „protuustavnom“.

Osim što je predstojnica Katedre za ustavno pravo u Zagrebu, Biljana Kostadinov je i predsjednica Hrvatske udruge za ustavno pravo i inicijatorica otvorenog pisma jedanaestero profesora ustavnoga prava iz svibnja 2023., u kojem su izrazili zabrinutost tijekom postupka izrade novog Zakona o izbornim jedinicama. Plenkovićeva vlada tada nije poslušala savjete ustavnih stručnjaka o izradi novog Zakona o izbornim jedinicama nakon što je prijašnji zakon ukinuo Ustavni sud.

Biljana Kostadinov je i predsjednica Hrvatske udruge za ustavno pravo, koja okuplja neke od najvažnijih hrvatskih ustavnih stručnjaka

U konačnici napisala ga je i donijela HDZ-ova ekipa, a ne tim neovisnih stručnjaka temeljem sugestija sveučilišnih profesora. Tu izjavu potpisali su prošle godine akademik Arsen Bačić, predstojnici katedra za ustavno pravo s pravnih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku – Biljana Kostadinov, Petar Bačić, Sanja Barić i Anita Blagojević – te profesori Robert Podolnjak, Đorđe Gardašević, Ana Horvat Vuković, Vedran Zlatić, Mato Palić, Dora Pavković i Sanja Barić.

„Na početku konfliktne kohabitacije predsjednika Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića još odlukom o Zakonu o sudovima Ustavni sud u sukobu tijela državnih vlasti u kohabitaciji sklonost zaštiti Ustava i ustavnih načela žurno je usmjerio i prilagodio trenutnim političkim stavovima Vlade. Time je postao (su)kreator aktualnih političkih zbivanja. Sukob se ne vodi samo na političkom području, žele se izmijeniti i ustavne ovlasti predsjednika Republike“, naglasila je Biljana Kostadinov u izjavi za Nacional.

Pozivajući se na Arnolda Rainera, uglednog profesora Sveučilišta u Regensburgu, nositelja katedre za javno pravo i od 1999. nositelja katedre za pravo EU-a Jean Monnet, Biljana Kostadinov je naglasila da „ustavna interpretacija nije politička akcija, već traženje objektivne volje Ustava, stoga nije aktivnost stvaranja, već eksplikacije. Široko i dinamično tumačenje smisla ustavnih odredaba može doprinijeti razvitku prava, ali nije, po prirodi stvari, politički čin“. O tomu je zaključno izjavila sljedeće:

„Iz toga slijedi da se ustavno tumačenje ograničava na ustavno pravo i ono ne može procjenjivati odluke politike. Širina diskrecije političkih sudionika, posebno zakonodavne (ustavotvorne) vlasti mora biti strogo poštovana. Tumaču Ustava obveza je braniti Ustav, ali mora ostaviti netaknutim područje i djelokrug politike. Ako je ustavni sudac svjestan komplementarnosti politike i Ustava, neće se transformirati u suustavotvorca ili suzakonodavca. Činjenica da Ustav usvaja neku ustavnu instituciju implicira da zakonodavac ne bi mogao izgraditi prepreke koje bi naštetile dobrom djelovanju te institucije. Ako je ustavni sudac svjestan komplementarnosti politike i Ustava, neće se transformirati u suustavotvorca ili suzakonodavca“.