Kako se bliže izbori za Europski parlament koji ujedno znače i kraj mandata aktualne Europske komisije na čelu s Ursulom von der Leyen, tako raste i zabrinutost za ekonomsku situaciju unutar same Europske unije. I dok neovisne financijske institucije upozoravaju na moguću novu financijsku krizu, Europska komisija u svojim posljednjim izvještajima navodi da je europsko gospodarstvo stabilno i da nema razloga za zabrinutost. U EK-u posebno ističu Mehanizam za oporavak i otpornost, instrument EU-a za oporavak u središtu plana NextGenerationEU vrijednog 800 milijardi eura. Taj mehanizam trenutačno je u sredini svojeg programskog razdoblja, a EK u svojoj evaluaciji ističe kako Mehanizam za oporavak i otpornost potiče ulaganja i reforme te donosi pozitivne promjene za građane i poduzeća u EU-u.

Po podacima Europske komisije, države članice EU-a napredovale su u provedbi svojih planova reformi i ulaganja te je do kraja 2023. postignuto više od 1150 ključnih etapa i ciljeva. To je omogućilo da se uštedi 28 milijuna MWh energije, da više od 5,6 milijuna kućanstava dobije pristup internetu te da se gotovo devet milijuna ljudi zaštiti od katastrofa povezanih s klimom. Ujedno je i uspješno podržan gospodarski oporavak EU-a pa su, po podacima iz Bruxellesa, javna ulaganja u Europi porasla tijekom pandemije bolesti covid-19. Očekuje se da će 2024. dosegnuti 3,4 % BDP-a. Gospodarska aktivnost se oporavila, a nezaposlenost smanjila na oko 6 %.

Kraj mandata aktualne Europske komisije na čelu s Ursulom von der Leyen obilježava zveckanje novom krizom dok EK uvjerava javnost da je sve u redu. FOTO: KENZO TRIBOUILLARD / AFP / Profimedia

“Svih 27 nacionalnih planova u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost revidirano je kako bi se odgovorilo na povećanja cijena energije i prirodne katastrofe. Stoga se potpora EU-a gospodarstvima povećala na gotovo 150 milijardi eura. To uključuje dodatno financiranje za 23 poglavlja o planu REPowerEU i 125,5 milijardi eura dodatne potpore u obliku zajma. Mehanizam za oporavak i otpornost pomogao je državama članicama EU-a u provedbi reformi u područjima poput zelene i digitalne tranzicije. Tako su svi planovi država članica EU-a premašili cilj od 37 % za klimatske ciljeve, a neke su namijenile više od 50 % za zelene reforme”, navode iz Europske komisije i dodaju da se do kraja 2023. udvostručio broj zahtjeva za plaćanje, a očekuje se da će se to nastaviti pa će se u sljedećim mjesecima i godinama iskoristiti još više financijskih sredstava.

No nisu svi podaci tako pozitivni pa veliki broj neovisnih institucija upozorava da bi pred europskom ekonomijom mogli biti puno teži dani nego što to navodi Europska komisija. Naime, Europski privatni kreditni fondovi sve se više zadužuju kod banaka kako bi poboljšali svoje rezultate, što potiče zabrinutost oko širih rizika koje donosi ta međusobna povezanost. Rekordnih 80 posto novih europskih privatnih kreditnih sredstava posuđeno je od banaka putem “pretplatničkih linija” u 2023., a riječ je o financiranju koje im omogućava da pozajmljuju prije nego što privuku novac svojih ulagača, pokazuje istraživanje MSCI Private Capital Solutionsa podijeljeno s Reutersom.

Pretplatničke linije koriste neki kreditni fondovi za povećanje povrata, pokazala je zasebna studija MSCI-ja. MSCI je proučavao tzv. bazene koji su nedavno postavljeni jer će fondovi najvjerojatnije koristiti pretplatničke linije kada počnu s radom. Regulatori, uključujući Banku Engleske (BoE), već istražuju potencijalne rizike koje predstavlja izloženost zajmodavaca kreditnim fondovima, koji su slabo regulirani i obično financiraju tvrtke koje se bore posuditi izravno od banaka ili na tržištima obveznica. Procvat tzv. banaka u sjeni također je podigao uzbunu među nekim financijerima, koji ukazuju na mogućnost novih balona imovine koji bi mogli potkopati financijsku stabilnost.

Zahvaljujući provedbi reformi i ulaganja, prema podacima EK-a, uštedjelo se 28 milijuna MWh energije, a 5,6 milijuna kućanstava dobilo je internet. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

“Povećanje angažmana u domeni privatnih kredita… približava ih (banke) inherentnim rizicima sektora”, rekao je Chris Naghibi, glavni operativni direktor First Foundation Banka. Neki privatni kreditni fondovi također dodaju polugu svojim zajmovima, maksimizirajući povrate, ali u isto vrijeme povećavajući potencijalne gubitke, reklo je Reutersu više od 20 izvora iz industrije, a pokazali su i neki dokumenti fondova. Ti potezi dolaze u trenutku kada korporativni izazovi u Europi dosežu najveću razinu i otvaraju novo poglavlje od početka pandemije covida-19.

Europski privatni kreditni fondovi, iako su djelić veličine bankovnih zajmova, sada imaju 460 milijardi dolara pod upravljanjem, procjenjuje UBS. Njihov rast koincidira s gospodarskim usporavanjem koje povećava zabrinutost da bi privatno kreditiranje moglo odgoditi odluke o restrukturiranju poduzeća.

Budući da takvi fondovi nisu obavezni objavljivati detaljne informacije o svojim zajmovima ili bankovnoj poluzi koju koriste, osim informiranja vlastitih ulagača, regulatorima i ulagačima u bankama teško je znati ide li kreditiranje kreditnih fondova lošije. Nedavna studija Banke Engleske (BoE) ukazuje na to da su sudionici privatnog kreditnog tržišta do sada prijavili minimalno neispunjenje obveza u usporedbi sa širim tržištem kreditiranja rizičnijih zajmoprimaca. Bonitetna agencija S&P Global očekuje da će neispunjenje obveza europskih špekulativnih dužnika koje pokriva dosegnuti 3,75 posto do lipnja.

Procvat tzv. banaka u sjeni podigao je uzbunu među nekim financijerima, koji ukazuju na mogućnost novih balona imovine

Loše stanje na tržištu potvrdili su i podaci za siječanj, koji pokazuju da je industrijska proizvodnja u eurozoni i EU-u pala, prema sezonski prilagođenim podacima, za 3,2 odnosno za 2,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, prema izvješću europskog statističkog ureda. U prosincu je na oba područja porasla 1,6 posto, pokazuju revidirani podaci. Daleko je najviše u siječnju na oba područja pala proizvodnja kapitalnih dobara, 14,5 posto u eurozoni i 12,8 posto u EU-u. Izrazitije se u zoni primjene zajedničke europske valute smanjila i proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, 1,2 posto, dok je u EU-u gotovo stagnirala.

Najviše je, pak, i u eurozoni i u EU-u porasla proizvodnja intermedijarnih proizvoda, 2,6 odnosno 2,9 posto u EU-u. Rast je bilježio i energetski sektor, 0,5 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i 0,6 posto u Uniji. Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao, najviše je u siječnju na mjesečnoj razini pala industrijska proizvodnja u Irskoj, 29 posto.

Sa znatnim odmakom slijede Malta i Estonija gdje se smanjila 9,4 odnosno 6,6 posto. Najviše je, pak, porasla proizvodnja u poljskoj industriji, 13,3 posto u odnosu na prosinac. Slijede Slovenija i Litva s rastom od 10,6 odnosno 7,2 posto. U Hrvatskoj se industrijska proizvodnja u siječnju zadržala na razini prethodnog mjeseca kada se prema revidiranom podatku bila smanjila 4,0 posto.

Europski povjerenik za industriju Thierry Breton iznio je plan o prelasku na način rada ratne ekonomije. FOTO: JOHN THYS / AFP / Profimedia

No Hrvatska je zato u samom europskom vrhu kada je u pitanju inflacija. Naime, godišnja stopa inflacije u veljači je iznosila 4,8 posto, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Inflacija se time zadržala na istoj razini na kojoj je bila u siječnju, a Hrvatska se zahvaljujući tome našla na samom vrhu po rastu cijena među državama članicama Europske unije za koje su dosad objavljeni podaci.

Nakon nas, blizu vrha se nalaze još Estonija s godišnjim skokom cijena od 4,4 posto te Austrija sa stopom inflacije od 4,2 posto. S druge strane, najniži rast cijena u proteklih godinu dana imale su Latvija – i to 0,7 posto – i Italija gdje su cijene ojačale 0,9 posto. Prosječna stopa inflacije u eurozoni u veljači je iznosila 2,6 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Zbog svih navedenih podataka ne treba ni čuditi što postoji ozbiljna zabrinutost za financijsku budućnost Europske unije, pogotovo jer su izbori za Europski parlament vrlo blizu, a izvjesno je i da će na tim izborima euroskeptična desnica zabilježiti najbolje rezultate u povijesti.

U tom kontekstu zanimljiv je i prijedlog koji je prošlog tjedna iznio i europski povjerenik za industriju Thierry Breton. On je, naime, iznio plan za kupnju više oružja od europskih proizvođača oružja kako bi se povećao njihov proizvodni kapacitet i trgovina uključena u njegovu prodaju i prijenos.

“Moramo promijeniti paradigmu i prijeći na način ratne ekonomije. To također znači da europska obrambena industrija mora preuzeti više rizika, uz našu podršku”, rekao je Breton o planu. Breton, koji je bivši izvršni direktor jedne francuske tehnološke tvrtke, upozorio je da bi još jedna moguća pobjeda Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Država ove jeseni mogla rezultirati time da Washington više ne surađuje s programom NATO-a, što bi Europu ostavilo bez potpore SAD-a te bi se sama morala brinuti o svojoj obrani.

“U sadašnjem geopolitičkom kontekstu, Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, bez obzira na ishod izbora naših saveznika svake četiri godine”, rekao je Breton, zalažući se za provedbu svog plana bez obzira na to tko bude izabran u studenome na predsjedničkim izborima u SAD-u. I iz njegova prijedloga potpuno je jasno da je pred europskim gospodarstvom vrlo izazovno razdoblje koje bi dodatno moglo produbiti krize u ekonomski najnestabilnijim državama članicama EU-a, poput Hrvatske.