Luka Korlaet, dogradonačelnik i načelnik Stožera civilne zaštite Grada Zagreba, govori kako se provode aktivnosti za zaštitu građana u okolnostima aktualne invazije Rusije na Ukrajinu

Povodom trenutne sigurnosne situacije u Zagrebu i Hrvatskoj za Zagreb News govori dogradonačelnik Zagreba i načelnik Stožera civilne zaštite Grada Zagreba Luka Korlaet.

ZgNews: Kakvo je stanje sa skloništima u Zagrebu?

Na području Grada Zagreba za potrebe zaštite ljudi imamo oko 1000 skloništa različitih tipova. Grad Zagreb upravlja s 80-ak javnih i blokovskih skloništa, dok su stambena skloništa predana na upravljanje suvlasnicima zgrada. Manji dio skloništa Grad je dao na korištenje trećim osobama koje su u obvezi u slučaju potrebe isprazniti ih i staviti na raspolaganje u roku od 24 sata. U tijeku je pregled svih blokovskih skloništa.

Osim javnih i blokovskih, u Zagrebu postoji i 655 stambenih skloništa, 150 skloništa u ustanovama te 134 u poduzećima. Veći dio tih skloništa, koja nisu u nadležnosti Grada Zagreba, nalaze se u stambenim zgradama i njihova primarna funkcija je zaštita stanara. Ona su zajednički dio stambene zgrade koji temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Uredbom o održavanju zgrada Upravitelji stambenih zgrada trebaju održavati u graditeljskom i funkcionalnom stanju nužnom za normalno korištenje, što se financira sredstvima zajedničke pričuve utvrđene međuvlasničkim ugovorom suvlasnika stambene zgrade.

Važno je naglasiti kako su do 2006. godine načelnici policijskih postaja, na prijedlog nadležnog zapovjedništva civilne zaštite, imenovali voditelje skloništa, njihove zamjenike i osoblje skloništa. Na tim točno zakonski opisanim i definiranim dužnostima navedene osobe su imale ratni raspored. Ukidanjem Pravilnika o ustroju, popuni, pozivanju i uporabi postrojbi, službi i tijela za upravljanje i vođenje postrojbi te drugih oblika organiziranja civilne zaštite, prestaju dužnosti voditelja skloništa i osoblja potrebnog za organizaciju boravka u skloništu, što dovodi do još veće deregulacije, odnosno degradacije problematike zaštite stanovništva mjerom sklanjanja.

Do daljnje deregulacije dolazi 2015. godine donošenjem Zakona o sustavu civilne zaštite kojim se ukida Pravilnik o održavanju skloništa i drugih zaštitnih objekata u miru, Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa i Pravilnik o određivanju gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu koji su propisivali način i mjesta gradnje te definirali obvezu održavanja skloništa, tako da navedeno područje na žalost trenutno nije zakonski regulirano. Zakonom o sustavu civilne zaštite propisano je da jedinice lokalne samouprave preuzimaju poslove upravljanja i održavanja javnih skloništa na svojem području, ali s obzirom na to da su pravilnici koji su regulirali tu problematiku ukinuti, ne postoji pravni osnova na koji bi se pozvali i po kojem bi se skloništa održavala, odnosno s kojim bi se tehničkim normativima skloništa trebala uskladiti.

Neovisno o zakonskoj regulativi na koju je Grad Zagreb nekoliko puta upozoravao nadležna državna tijela i institucije, razumijemo zabrinutost građana i poduzimamo sve mjere u okviru nadležnosti jedinice lokalne samouprave.

ZgNews: Je li Grad u kontaktu s Vladom ili vojskom u vezi uspostave protuzračne obrane s obzirom na incident s dronom?

Protuzračna obrana dio je Oružanih snaga Republike Hrvatske, a Grad Zagreb uvijek je spreman na suradnju sa zakonodavnom i izvršnom vlasti na državnoj razini. Kao što smo radili i tijekom pandemije, tako ćemo i u svim situacijama eventualne ugroze, kao Stožer civilne zaštite Grada Zagreba na čijem sam čelu, provoditi Odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite i Ravnateljstva civilne zaštite.

ZgNews: Kako će se dalje odvijati testiranje gradskih sirena za uzbunu? Mnogi ljudi se boje tog zvuka.

Održavanje i testiranje sirena u nadležnosti je Ravnateljstva civilne zaštite. Testiranje je uvijek najavljeno, a služi prvenstveno detektiranju neispravnih sirena. Grad je u kontaktu s Ravnateljstvom CZ-a te ćemo u slučaju da se pokaže potreba za prestankom testiranja, predložiti tu odluku Ravnateljstvu. Podsjećam da smo nakon potresa u Zagrebu i Petrinji donijeli i Odluku o privremenom prestanku rada Gričkog topa, jer su građani bili uznemireni.

ZgNews:Koliko može Grad prihvatiti izbjeglica iz Ukrajine? Koliki su nam kapaciteti?

Grad Zagreb od samog početka vojne agresije i invazije na Ukrajinu s velikom pozornošću prati sva događanja, kako u Ukrajini tako i u cijeloj Europskoj uniji jer se radi o najvećem vojnom djelovanju na području Europe od Drugog svjetskog rata. Svjesni smo kako se vremensko trajanje rata te veličina vala raseljenih osoba ne može predvidjeti, no izražavamo duboku zabrinutost i želju da budemo pripravni za prihvat većeg broja osoba. Smatramo kako bez obzira na usmjeravanje raseljenih osoba iz Ukrajine prema drugim gradovima i organiziranim prihvatnim centrima te kolektivnim i individualnim smještajnim kapacitetima, Grad Zagreb, kao gospodarsko, kulturno i prometno središte može očekivati i treba biti spreman na nenadani i nenajavljeni priljev većeg broja raseljenih osoba. Svjesni smo kako će raseljene osobe iz Ukrajine gravitirati prema urbanim središtima jer imaju najveći gospodarski potencijal te općenito mogućnost integracije. U navedenom kontekstu poduzimamo mjere pripreme adekvatnog mjesta za prihvatni centar. Ako se dogodi masovni priljev raseljenih osoba, Zagrebački velesajam bit će spreman, a za što smo i poduzeli pripremne radnje. Smještajni kapaciteti V. paviljona su dovoljni za oko 800 osoba. Prostor će se pripremati po fazama, a zahtijeva cijeli niz aktivnosti kako bismo osigurali uvjete koji su humani i epidemiološki prihvatljivi uz potrebnu logističku potporu nadležnih službi koja uključuje i medicinsku skrb, prehranu, sigurnosne mjere.