Nacional je u posjedu popisa 297 zaposlenika rafinerije koji bi trebali sudjelovati u ‘reorganizaciji’ poslovanja

S prvim danom listopada, za tek nešto više od mjesec dana, uslijedit će novi val otkaza i smanjenja broja radnika u Ini, Nacionalu je potvrđeno iz više izvora bliskih vrhu ove kompanije. Najteže će nastradati rafinerija u Sisku, gdje će se broj od dosadašnjih 550 radnika gotovo pa prepoloviti, ali otpuštanja su planirana i u gotovo svim ostalim odjelima, mahom na razini 10 do 30 posto. Popisi viškova radne snage već su formirani i ovog tjedna trebao bi ih potvrditi Odbor izvršnih direktora, a potom i Uprava, da bi formalno bili usvojeni 1. rujna i počeli se provoditi 1. listopada.

Nacional je u posjedu opširnog popisa 297 zaposlenika sisačke rafinerije koji bi trebali sudjelovati u najavljenoj „reorganizaciji“ – od toga će ih više od 220 dobiti otkaze, a ostatak ugovore o radu na novim radnim mjestima. Sugovornici iz Siska tvrde da ovaj potez zapravo označava ključan korak prema definitivnom zatvaranju rafinerije i potpunom odlasku Ine iz ovog grada, usprkos višekratnim tvrdnjama i obećanjima niza nositelja vlasti – od premijera Andreja Plenkovića i ministra Tomislava Ćorića do niza vodećih HDZ-ovaca – o navodnim dogovorima s mađarskim suvlasnicima oko prenamjene i zadržavanja dijela proizvodnje na ovoj lokaciji. Izvor Nacionala unutar Ine o ovome je rekao sljedeće:

„U Sisku se zadržavaju mahom radnici koji će biti angažirani na konzerviranju postrojenja, dakle i njihov angažman će po svemu sudeći biti kratkog vijeka. A sama lokacija u Sisku po svemu sudeći je nepovratno izgubljena: jednom kada se ostane bez stručnog i kvalitetnog kadra teško će ga se više ikada moći privući“, govori ovaj sugovornik. On objašnjava da se razvoj događaja mogao naslutiti još na početku koronakrize, kada su svi radnici rafinerije upućeni na čekanje, dok se za konkretne korake očito čekalo održavanje parlamentarnih izbora, kako se Plenkoviću i HDZ-u politički problem i socijalni bunt ne bi stvorili u nezgodnom predizbornom periodu. No pojava spiskova za otpuštanje već u ponedjeljak 24. kolovoza izazvala je niz žučnih reakcija radnika, koji su se započeli samoorganizirati mimo reprezentativnih sindikata i upozoravati na navodno neobične uvjete koji su vođama nekih od njih ponuđeni „u zamjenu za šutnju“. Također, na društvenim mrežama počeli su upozoravati na, u najmanju ruku, nekorektan odnos voditelja pogona koji su svoje radnike o otkazima obavještavali telefonskim putem, bez ikakvog objašnjenja o kriterijima na osnovu kojih su sastavljali popise.

Prije manje od dvije godine tadašnji ministar energetike Tomislav Ćorić javno je izjavio da će „radnici u Sisku, njih oko 800, imati perspektivu ostanka u Ini, odnosno u Ini kao kompaniji u jednom od biznisa koji će se razvijati u okviru Siska“. Ćorić je tada rekao i da će novo postrojenje u Sisku imati najmanje 350 do 400 radnika i da će ondje biti formiran „novi industrijski centar u kojemu će se razvijati projekti rafinerije biokomponenti i petrokemijskih proizvoda“, ali i da će se na istoj lokaciji nalaziti „moderno logističko središte, proizvodnja bitumena, obnovljivih izvora energije, proizvodnja maziva i druge održive i ekonomski isplative djelatnosti“. Premijer Andrej Plenković svojedobno je blagonaklono komentirao odluku Ine o prekidu rada postrojenja FCC u sisačkoj rafineriji i kazao da se radi o poslovnim odlukama „kako bi ta naftna kompanija bila učinkovitija“. U tom trenutku broj radnika rafinerije smanjen je za samo četrdesetak, no nema sumnje da će slična reakcija biti i ovom prigodom. Plenković je zajedno s Ćorićem višekratno najavljivao da će na lokaciji u Sisku biti biorafinerija i logistički centar, no u posljednje dvije godine nije napravljen nijedan korak u tom smjeru. Dapače, dok s jedne strane masovno otpušta radnike, s druge Ina u svom izvješću za 2019. godinu najavljuje da će konačnu odluku o tom ulaganju donijeti tek 2022. godine.

Istodobno, i u drugim dijelovima kompanije traju pripreme za smanjenje broja radnika, koje također nastupa od 1. listopada. Tijekom mjeseca lipnja voditelji najvećeg broja poslovnih jedinica i odjela dobili su zadatak dostaviti popis prekobrojnih radnika, u većini slučajeva između 10 i 20 posto ukupnog broja, a ponegdje čak i 30 posto. Potom su potencijalni kandidati za odlazak iz kompanije o tome obaviješteni u srpnju, a i ovdje se čeka konačni blagoslov Odbora izvršnih direktora te Uprave.

„Broj radnika smanjuje se gotovo pa linearno u cijeloj kompaniji, od najmanjeg do najvećeg odjela. Prvi kandidati bili su oni koji su se približili uvjetima za mirovinu i njima su ponuđeni stimulativni uvjeti, a ukoliko takvih nije bilo, voditelji i šefovi morali su dostaviti druga imena“, kazao je sugovornik Nacionala iz ove kompanije.

Prije godinu i pol dana Ina je na potpuno jednak način također provela „organizacijske promjene“, odnosno ukinula dio radnih mjesta i smanjila broj zaposlenih za nekoliko stotina. Tada su voditelji velikog dijela poslovnih odjela također dobili upute o definiranju popisa s 10 do 20 posto prekobrojnih radnika te je ukinut i veći broj pozicija u srednjem menadžmentu tvrtke. Radnicima su ponuđene otpremnine u iznosu 60 posto prosječne bruto plaće po godini radnog staža.