“Ove godine smanjena je količina proizvodnje pšenice, uskladištilo se oko 800 tisuća tona, a posijano je prošle godine oko 160 tisuća hektara pšenice. Urod je bio lošiji ove godine, prosjek je oko 5 tona. Razlozi su jasni – kišno proljeće jako je utjecalo i količina je pala, posebno je pala kvaliteta. Ne bih rekao da je pšenica problem u Hrvatskoj, pšenice ćemo imati dovoljno, čak i za izvoz”, rekao je predsjednik Udruženja poljoprivrede Hrvatske gospodarske komore Vlado Čondić Galiničić te dodao da nitko nije očekivao ovakav pad cijena.

“Ono što će biti karakteristično za jesen jest borba za kvalitetnu pšenicu i, nažalost, na našim prostorima je došlo do smanjenja kvalitete zbog vremenskih neprilika, ali ako pogledamo, pšenica nije lokalna roba. Podaci su da su ostale zemlje imale dobar urod. Pšenice neće nedostajati, ali cijena pšenice u ovom je trenutku za proizvođače niska, a za mlinare i proizvođače stočne hrane bi trebala biti povoljna. E, sad, zašto se to na policama ne vidi, to je drugo pitanje”, rekao je Vlado Čondić Galiničić.

“Pšenica je znatno pala u posljednjih šest mjeseci na svjetskom tržištu, stoga ne bi trebala cijena rasti. Naše građane zanima hoće li padati cijena. Naš udio troškova koje imamo u našoj plaći za košaricu jako je visok. To je problem za građane i za inflaciju”, rekao je Vlado Čondić Galiničić te dodao da je njegova procjena da cijene neće padati, ali neće ni znatno rasti.

Potrošači trebaju pratiti akcije

“Potrošači bi trebali pratiti akcije, dati si truda, zaista mogu kupovati i pritom znatno uštedjeti. Ali, to ne rješava osnovni problem, da se umiri rast cijena. Ako smo mi jedni od najgorih u inflaciji, trebali bismo vidjeti što rade jedni od onih koji su najbolji. Svi sudionici u distribucijskom lancu trebali bi vidjeti mogućnost ušteda koje ne utječu na njihovu profitabilnost”, rekao je Drago Munjiza, konzultant u maloprodaji i naveo slovenski primjer koji smatra dobrim.

Što rade Slovenci?

“Što radi slovenska vlada? Ona na pet najvećih trgovaca javno objavljuje cijelu košaricu. Znači, košarica je 30-40 eura i onda javno objavi u medijima tko je najjeftiniji. To je veliki psihološki pritisak. Ono što je bitno shvatiti jest da je naše tržište dosta koncentrirano. Mi kad govorimo o Hrvatskoj, imamo Schwarz grupaciju, to su Lidl i Kaufland, imamo Konzum, imamo Spar. Oni su zajedno prošle godine (govorit ću u kunama) napravili 31 milijardu kuna od ukupno 56 milijardi kuna, koliko je cijelo tržište. Razgovor s tim trgovcima, kad bi se razgovaralo s njima, jedna od metoda je upravo objavljivanje košarica, a druga stvar je da ti proizvodi koji su potrošačima bitni budu svaki dan na niskim cijenama, i kad se rade vikendom akcije da se uvrste ti proizvodi i da popust ne bude 30 posto, nego 50 posto. To su praktična rješenja”, rekao je.

“Ja mislim da bi trebalo 3 do 5 trgovaca objaviti u medijima i tu jednu osnovnu košaricu i onda da se vidi tko je najjeftiniji. Postoje ljudi u Vladi koji su zaduženi za razgovor s gospodarstvom, koji bi trebali razgovarati s najbitnijim sudionicima. Na kraju krajeva, ta tri najveća trgovačka lanca zapošljavaju 50 posto svih ljudi koji rade u trgovini, ostvaruju više od 50 posto dobiti”, rekao je Munjiza i ponudio rješenje da se razgovara i paralelno objavljuju činjenice koje su bitne potrošačima na lako razumljiv način u svim medijima.

– To se obavlja u Sloveniji i ima učinka, predložio je rješenje Munjiza u radijskoj emisiji HRT-a “U mreži Prvog”.