Tri međusobno sasvim neovisna izvora Nacionalu su koncem proteklog tjedna otkrila da tehnički premijer Andrej Plenković već ima pripremljen i razrađen model za prijevaru Domovinskog pokreta te da bi po tom modelu ključnu upravljačku polugu nad svim državnim tvrtkama prebacio u zonu nadležnosti Ministarstva financija.

Uspije li Plenković nametnuti takav model budućeg upravljanja, on bi u najvećoj mjeri obezvrijedio ono što u Domovinskom pokretu doživljavaju kao nominalni pregovarački uspjeh zbog preuzimanja resora gospodarstva i poljoprivrede, koji bi podrazumijevao i ključne upravljačke poluge u većem broju državnih tvrtki koje su u resoru spomenutih ministarstava.

Ti izvori tvrde kako Plenković namjerava jednim zasad nenajavljenim administrativnim manevrom oduzeti Domovinskom pokretu ključne upravljačke poluge u državnim tvrtkama čak i u resorima koji su mu tijekom pregovora o sastavljanju nove vlade dogovorno dodijeljeni u nadležnost. Prve informacije o takvoj namjeri došle su do Nacionala od izvora bliskog HDZ-u koji navodi da je Plenković nekim svojim bliskim suradnicima čak već dao na uvid draft dokumenta koji bi Vlada mogla uskoro dobiti na odlučivanje. Prema njegovim navodima, u draftu tog dokumenta, pojednostavljeno govoreći, stajalo bi da apsolutno sve državne tvrtke izlaze iz resora različitih ministarstava i prelaze pod isključivu političku nadležnost Ministarstva financija.

Što bi, primjerice, u praksi značilo da novi ministar gospodarstva iz Domovinskog pokreta, koji je po funkciji jedini član Skupštine u Hrvatskoj elektroprivredi pa tako može značajno utjecati na njeno upravljanje, više ne bi mogao biti na toj i brojnim drugim sličnim utjecajnim pozicijama. Po tom zamišljenom modelu te bi značajne ovlasti prešle na ministra financija, što je resor koji ostaje HDZ-u.

Potpredsjednik Domovinskog pokreta Mario Radić i Josip Dabro kao budući ministar poljoprivrede nisu posve svjesni kakve im sve zamke premijer Plenković sprema, ali mogu odlučiti na vladi ne glasati za akt o izmjeni nadležnosti nad javnim poduzećima kojim se Domovinskom pokretu izbija kontrola nad tim tvrtkama. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Ako je želi provesti, takvu odluku Plenković bi morao staviti na dnevni red na nekoj od nadolazećih sjednica Vlade, koja bi potom o njoj trebala glasovati. Međutim, radi se o scenariju koji ministri iz Domovinskog pokreta vrlo vjerojatno ne bi podržali. Dođe li do toga, ako u sebi ima makar i natruhu ikakve principijelnosti, Plenković bi trebao ministre Domovinskog pokreta izbaciti iz Vlade, baš kao što je svojedobno iz Vlade izbacio i ministre Mosta kada nisu dali svoje povjerenje tadašnjem ministru financija Zdravku Mariću. Ili bi u ovoj situaciji Plenković sa svojom većinom u Vladi napravio novi oportunistički izuzetak, riskirao i testirao bi li Domovinski pokret ostao u Vladi iako politički ponižen i administrativno razvlašten s brojnih utjecajnih pozicija koje bi nominalno trebali po snazi svojih funkcija obnašati njegovi ministri gospodarstva i poljoprivrede.

Isti izvor blizak HDZ-u navodi kako bi u takvom razvoju događaja Plenković spomenuti manevar pokušao prigodno opravdati prilagođavanjem Hrvatske standardima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Prema navodima tog izvora, veći broj članica OECD-a ima slično postavljen ustroj političke nadležnosti nad upravljanjem državnim tvrtkama ili tvrtkama u pretežno državnom vlasništvu.

Nakon što je 2017. godine podnijela zahtjev za članstvo u OECD-u, Hrvatska je službeno započela pregovore o pristupanju u srpnju 2022., a pristupanje toj međunarodnoj organizaciji koja okuplja 38 najrazvijenijih država svijeta bilo bi potvrda značajnog napretka u ekonomskom razvoju Hrvatske.

Prije nego što pojedina zemlja postane punopravna članica OECD-a, nužno je da budu objavljena najmanje dva Ekonomska pregleda posvećena toj zemlji. Prvi takav pregled posvećen Hrvatskoj javno je predstavljen 21. rujna 2023. kada je u službenom posjetu Hrvatskoj boravio i glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann.

Premijer Andrej Plenković već ima pripremljen i razrađen model za prevaru Domovinskog pokreta, po tom modelu ključnu upravljačku polugu nad svim državnim tvrtkama prebacio bi u zonu nadležnosti Ministarstva financija. FOTO: Zvonimir Barisin/PIXSELL

Ekonomski pregledi Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj periodični su pregledi zemalja članica OECD-a i odabranih zemalja nečlanica, koji pružaju sveobuhvatnu analizu ekonomskih kretanja, ključnih gospodarskih i strukturnih izazova te preporuka za njihovo rješavanje.

Drugi Ekonomski pregled Republike Hrvatske bit će objavljen tijekom 2025. godine. U prvom koji se tiče Hrvatske OECD je spomenuo i neke izazove i rizike s kojima se Hrvatska suočava na raznim područjima. Među onima koja su posebno istaknuta bilo je i korporativno upravljanje tvrtkama u potpunom ili djelomičnom državnom vlasništvu.

Drugi izvor blizak vrhu HDZ-a zasad nije upoznat s opisanim scenarijem, ali decidirano tvrdi kako u vrhu HDZ-a smatraju da bi utjecaj Domovinskog pokreta na veliki broj državnih tvrtki iz resora gospodarstva, poljoprivrede ili energetike za Plenkovića i HDZ predstavljao i te kako značajan problem. O tomu je taj izvor, izuzetno blizak i samom Plenkoviću, izjavio sljedeće:

„Nije logično da Domovinski pokret ima jedinog člana Skupštine za Hrvatsku elektroprivredu. Ili za neku drugu izuzetno značajnu državnu tvrtku. O tomu se nije detaljno razgovaralo, ali to nije prihvatljivo. To bi moglo postati popriličan problem. Zasad nisam čuo za draft odluke Vlade koji bi išao u pravcu da se ti resori prebace pod kapu financija, ali to je jedna ozbiljna situacija.“

Umjesto ministrima iz kvote Domovinskog pokreta, najvažnije državne i javne tvrtke trebale bi, po svemu sudeći, prijeći u nadležnost ministra financija Marka Primorca. FOTO: Davorin Visnjic/PIXSELL

Slično o toj temi govori i treći visoki izvor blizak samom vrhu HDZ-a, koji je upoznat i s pojedinim okolnostima pregovora o formiranju vlade s Domovinskim pokretom. Upitan je li mu poznato da postoji akt kojim bi Plenković zapravo Domovinskom pokretu izbio iz ruku državna poduzeća, to jest upravljanje svim javnim poduzećima prebacio u nadležnost Ministarstva financija, taj izvor kaže da ni s time nije upoznat, međutim, ističe:

„Ako do toga dođe, to se vjerojatno može riješiti nekom uredbom kojom bi se imenovanje, primjerice, šefa HEP-a prebacilo na Vladu ili neko drugo tijelo, a ne na ministra gospodarstva.“

Na konstataciju da je ministar gospodarstva trenutno ujedno i predsjednik Skupštine HEP-a, taj izvor kaže: „Tako je, ali to bi se tim pravilnikom ili uredbom sve izmijenilo. Tako da je to moguće.“

Isti visoki izvor blizak vrhu HDZ-a izjavio je za Nacional još nešto indikativno što ni u kom slučaju ne može pridonijeti razvoju povjerenja između HDZ-a i Domovinskog pokreta, a sasvim sigurno ne odražava ono što u Domovinskom pokretu očekuju:

“To što HEP, recimo, spada pod resor Ministarstva gospodarstva, ne znači da će taj koji je ministar odmah imati svog direktora. Ministarska pozicija je ministarska pozicija. To da ćete vi imati direktora Hrvatskih šuma ako ste ministar poljoprivrede iz DP-a, ne vjerujem.“

Glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann bio je 21. rujna 2023. u hrvatskoj na predstavljanju prvog ekonomskog pregleda nakon što je Plenkovićeva vlada još 2017. podnijela zahtjev za članstvo u OECD-u. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

Kad je riječ o podjeli javnih poduzeća tako da Domovinski pokret dobije 20 posto, taj izvor tvrdi:

„Ne, ne, otprilike se podrazumijevalo 20-ak posto udjela u cijelom paketu, dakle, ne znači to striktno 20 posto svih javnih poduzeća. Uostalom, ako gledate samo ove kapitalne tvrtke – HEP, Hrvatske ceste, Hrvatske vode i Hrvatske šume – to su četiri najveće tvrtke, ali HEP je tu svakako najmoćniji, moćniji od svih ostalih triju zajedno. Tako da ne možemo govoriti o postotku od 20 posto svih poduzeća jer naprosto nemaju sva poduzeća istu težinu. To je samo okvirno rečeno, ali ne tako da bi bilo realizirano u doslovnom smislu. Domovinski pokret je tražio ta tri ministarstva, to su i dobili. Imaju namjeru tražiti i 10-ak državnih tajnika, a što se tiče javnih tvrtki, tu nije bilo konkretnih zahtjeva koliko mi je poznato. Nitko nije spominjao ni HEP, ni Hrvatske ceste, ni Hrvatske vode, ni Hrvatske šume, koje, uostalom, ionako idu pod Ministarstvo poljoprivrede.“

Na pitanje što misli o tome da takva tumačenja mogu samo dodatno potkrijepiti strah i sumnje dijela članova Domovinskog pokreta da će ih Plenković „izlevatiti“, izvor blizak vrhu HDZ-a odgovara:

„U svakom slučaju, u politici ne postoji dogovor na razini ‘majke mi, sto posto’, dakle, da se nešto što je dogovoreno više nikad ne dovodi u pitanje. Toga nema. S druge strane, još tjedan, dva prije sastavljanja koalicije o njima se onako ružno govorilo na skupu HDZ-a. To vam sve govori. Ni ja u takvoj situaciji ne bih imao previše povjerenja.“

Sve to pokazuje da i prije definitivnog formiranja nove vlade itekako i dalje postoji veliko nepovjerenje između dviju stranaka. Na zamolbu da preciznije opiše atmosferu u “braku iz računa” između HDZ-a i Domovinskog pokreta, taj izvor odgovorio je ovako: “Ni na samom početku razgovora nije bilo 100 posto povjerenja. Kad se razgovara o politici, svi su vrlo oprezni i rezervirani u nekim velikim izjavama o povjerenju i velikoj ljubavi, ali u svakom slučaju za sada ne vidim probleme u suradnji. Međutim, kad se složi Vlada i Sabor počne funkcionirati, kad krene bitka unutar SDP-a za njihove fotelje, kad im otpadnu neki disidenti, vjerojatno će se tada i drugačije gledati na tu većinu u Saboru. Slično se dogodilo kada su nastali Socijaldemokrati, koje je Grbin prije toga izbacio iz stranke. Oni su bili HDZ-u u rezervi što god da je trebalo.“

Znači li to da je točna teza koja se pojavila u dijelu Domovinskog pokreta, da tehnički premijer Andrej Plenković zapravo samo čeka kraj godine kako bi mogao prevariti Domovinski pokret i složiti većinu s liberalima i drugim opcijama?

“Ne, ne računamo mi na to. Samo kažemo da je sada situacija ovakva i da će se ta situacija s vremenom mijenjati. Vidjet ćemo kako. Međutim, mislim da je kolumnist Večernjeg lista Davor Ivanković najbolje opisao tu suradnju, rekavši otprilike: „Ovaj brak će potrajati ako se Domovinski pokret ne bude ponašao kao Most i ako se HDZ ne bude ponašao kao prevarant.“ Dakle, ako HDZ bude odradio ono što smo se dogovorili, a DP ostane normalan u svojim prohtjevima, neće biti razloga da se koalicija raspadne. Međutim, opet, sve je moguće”, tvrdi taj izvor blizak vrhu HDZ-a.

Prokomentirao je i bojazan dijela ljudi iz Domovinskog pokreta da će Plenković čekati kraj godine kako bi ih maknuo i zamijenio nekim novim koalicijskim partnerima, moguće čak i spomenutim „disidentima“ iz SDP-a: „Neće to tako lako moći. To se može dogoditi jedino ako Domovinski pokret izazove takvu situaciju. Međutim, ako DP bude korektan koalicijski partner, nema razloga da nakon šest mjeseci mijenjate nekog s kime korektno surađujete. Morao bi postojati neki konkretan razlog. Zato će upravo to biti ključno, da se DP ponaša kao korektan partner koji je u savezništvu s HDZ-om. Onda ne bi trebalo biti problema. Ali opet, gledajte…“

To zrno sumnje koje je Nacionalov sugovornik blizak samom vrhu HDZ-a ostavio kao mogućnost, najbolje pokazuje da između HDZ-a i DP-a još uvijek postoji duboko nepovjerenje koje bi se s vremenom moglo samo produbljivati dok ne dođe do točke pucanja.