Zastupnici Europskog parlamenta su u srijedu na plenarnoj sjednici podržali prijedlog Direktive o autorskim pravima na digitalnom tržištu, uključujući članke 11 i 13 koji su izazvali brojne polemike širom Europe.

Prijedlog direktive pokrenuo je jedan od najžešćih lobističkih ratova u povijesti Bruxellesa u kojem su snage odmjeravali na jednoj strani medijske kuće i umjetnička industrija, a na drugoj tehnodivovi i pobornici slobode interneta.

Nakon što su u srpnju europski zastupnici tijesno glasali protiv pokretanja pregovora s članicama Europske unije o predloženim reformama, za direktivu je ovoga tjedna na plenarnom zasjedanju glasovalo 438 zastupnika, protiv je bilo 226, a suzdržanih 39. Europski parlament je tako utvrdio svoj stav čime su se otvorili pregovori o konačnom tekstu zakona s Vijećem EU.

Velika bitka se vodila oko članaka 11 i 13 koji daju pravo medijskim izdavačima da monetiziraju svoje sadržaje na internetskim sajtovima poput Google News, a također će moći lakše uočiti i pronalaziti kršenja autorskih prava na sajtovima poput YouTubea.

Po članku 13 platforme kao što je Googleov YouTube bile bi zakonski odgovorne za kontrolu korištenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima kako bi se spriječilo potkradanje njihovih autora.

Članak 11 uvodi tzv. “susjedna prava” (autorskom pravu susjedna ili srodna prava) odnosno tzv. “porez na linkove”, po kojem bi novine, časopisi i novinske agencije morale dobivati naknadu za autorska prava kada bi Google ili druge internetske stranice dijelile poveznice na njihove članke, uključujući i kratke isječke članaka.

Zagovornici direktive tvrde da ona ne umanjuje slobode

“Ovo je dobar znak za kreativnu industriju u Europi”, kazao je u srijedu na konferenciji za tisak Axel Voss, izvjestitelj za direktivu i član Europske pučke stranke.

Vossov argument je da velike platforme koriste novinarski sadržaj te zarađuju novac bez da dio tog novca ode izdavačima.

On napominje da direktiva neće ugroziti male izdavače i nezavisne autore jer će oni također moći tražiti naplatu za korištenjem sadržaja što je vrlo važno za njih s obzirom da su obično u slabijem pregovaračkom položaju u usporedbi s velikim internetskim platformama. “I dalje se mogu koristiti poveznice i privatni sadržaj. Ovo nije pokriveno Člankom 11 i to mogu sve platforme, poput Wikipedije”, kaže Voss.

“Ovdje se ne radi o postavljanju cenzure kako mnogi protivnici tvrde, nego fair-playa na internetu. Slijedeći tjedan ćemo razgovarati s predstavnicima Googla, Facebooka, YouTubea i poručiti im da ih želimo na europskom digitalnom tržištu, ali da će morati igrati po našim pravilima”, rekla je na konferenciji za medije u Strasbourgu Helga Trupel, zastupnica iz kluba Zelenih koja je glasala izdvojeno od većeg dijela njene zastupničke skupine.

Tijekom jučerašnje rasprave zastupnici su bili duboko podijeljeni među ali i unutar samih stranaka.

Julia Reda, zastupnica Zelenih koja je vodila žestoku kampanju protiv direktive, izjavila je kako Voss želi riješiti važan problem, ali da taj problem neće riješiti zakon o autorskim pravima jer on neće vratiti izgubljene pretplate na novine.

“Ako algoritmi koji budu kontrolirali sadržaj nemaju smisla za humor, onda oni neće ni znati uočiti razliku između tih sadržaja, a samo filtriranje će dati dodatan povod za neplaćanjem”, rekla je Reda u raspravi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Jedan od oštrijih istupa u raspravi bio je onaj Stanislawa Zolteka iz kluba zastupnika Europe nacija i sloboda (ENF), koji je izjavio da članci 11 i 13 iznose mjere cenzure kakva nije bila za vrijeme komunizma. “Protivim se direktivi jer mislim na djecu koja će živjeti u ovakvom svijetu”, rekao je Zoltek.

Potpredsjednik Europske Komisije Andrus Ansip zaključio je raspravu rekavši da sve europske institucije imaju zajednički cilj, a to je osiguranje pravednog okruženja za autorska prava.

“Očito je da postoji konsenzus kada je riječ o modernizaciji europskih prava. Nijedan od podnesenih prijedloga ne ugrožava u potpunosti ni internet ni slobodu govora, rekao je Ansip i obećao da članak 11 neće ograničiti pristup informacijama nego će naprotiv omogućiti održanje kvalitetnog tiska u modernom dobu.

Direktiva podijelila hrvatske europarlamentarce

Hrvatski europarlamentarac Jozo Radoš (GLAS/ALDE) glasovao je protiv prijedloga direktive jer smatra da je predloženi tekst u mnogim detaljima nedorečen, nejasan i zbog toga neprovediv.

„Odredbe iz predloženog dokumenta o autorskim pravima ograničavaju slobodu pristupa internetu, a zbog mnogih nejasnoća i nedorečenosti kompliciraju cijeli proces i daju velika prava zemljama članicama. Stoga postoji opasnost razbijanja, uništavanja zajedničkog europskog digitalnog tržišta“, upozorava Radoš.

Hrvatska zastupnica Marijana Petir (EPP) podržava direktivu i ističe da kulturne i kreativne industrije u Europi zapošljavaju više od 12 milijuna ljudi što predstavlja 7,5 posto radne snage Unije te da je zaštita autorskih prava temelj njihovih prihoda.

“Važno je zaštiti kreativan rad, umjetnike, izvođače, profesionalno i kvalitetno novinarstvo te osigurati autorima naknadu za njihov rad. Također je važno građanima osigurati besplatan pristup mrežnom sadržaju i dati im mogućnost da te sadržaje dijele putem društvenih medija”, smatra Petir.

Protivnici direktive nezadovoljni Vossom

Predstavnici tehnoloških divova, međutim, su izrazili žaljenje što su “zastupnici danas odlučili podržati filtriranje interneta u korist krupnih izdavačkih i glazbenih industrija i to usprkos golemom protivljenju javnosti”.

“Nadamo se da će vlade članica EU-a čuti i shvatiti zabrinutosti svojih građana tijekom sljedeće faze pregovora”, kazala je u srijedu za časopis Politico Siada El-Ramly, direktorice lobističke skupine EDIMA koja zastupa Google, Facebook, Twitter i ostale.

Voss, čovjek u središtu oluje o autorskim pravima, kazao  je da je ovom pitanju prišao bez imalo emocija, a zbog svoje tihe tvrdoglavosti blagonaklono ga ne gledaju niti u vlastitim političkim redovima.

Cecilia Bonefeld-Dahl, iz Digital Europe, kazala je da Voss uopće nije razmatrao mnoge njihove argumente, čak i kada su imali potporu stručnjaka i akademske zajednice.

Kako prenose njemački mediji, i njegovi kršćanski demokrati ga smatraju “Europapolitikier” (europski političar), drugi naziv za autsajdera u njemačkoj politici.

“Uopće se ne doima kao neki šerif, uvijek je otvoren za razgovor i nove ideje. Ali nakon višesatnih razgovora on svoju poziciju ne promijeni nimalo”, kazao je jedan o političara u CDU-u.