Objavljeno u Nacionalu br. 497, 2005-05-24

Zagrebačke vlasti žele spriječiti privatizaciju gradskih i županijskih ljekarni i povezati ih s Medikom te najavljuju borbu protiv zakonskog prijedloga koji bi preko novih privatnih vlasnika otvorio vrata stranim veledrogerijama za vlasničku dominaciju

Hrvatska je na pomolu velikog rata za farmaceutsko tržište u kojem bi izrazito zanimljivu, a vjerojatno i presudnu ulogu mogao imati Grad Zagreb, koji Gradske ljekarne namjerava strateški povezati s kompanijom Medika i tako, zbog vlastitih strateških interesa, neizravno utjecati na farmaceutske tržišne odnose.

Gradske ljekarne sada su u vlasništvu Grada Zagreba, imaju više od 30 prodajnih mjesta mahom na najatraktivnijim lokacijama i svakom veletrgovcu lijekovima postat će glavna meta u slučaju privatizacije, jer onaj tko ih bude kontrolirao, po svemu sudeći, kontrolirat će zagrebačko, a time gotovo i cjelokupno nacionalno tržište lijekovima. Dinamika rata za farmaceutsko tržište, ali i ponašanje Grada Zagreba u tom procesu, ovisiti će prije svega o tomu hoće li, i u kojem obliku Sabor usvojiti Zakon o ljekarništvu, koji je formalno na doradi još od sredine veljače 2005.

Zvonimir Šostar, pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za zdravstvo, ekskluzivno za Nacional najavio je da će iskoristiti sav svoj utjecaj da spriječi izglasavanje postojećih prijelaznih i završnih odredbi Zakona o ljekarništvu, koje po njemu neizravno otvaraju vrata stranim veledrogerijama da se počnu boriti za vlasničku dominaciju nad ljekarnama koje bi prethodno vlasnički preuzeli u njima zaposleni magistri farmacije.

Nacional posjeduje sporni prijedlog Zakona o ljekarništvu u čijem članku 55. b stoji da magistar farmacije koji je u radnom odnosu u zdravstvenoj ljekarničkoj ustanovi u vlasništvu županije, odnosno Grada Zagreba, ili u ljekarni doma zdravlja, ima pravo vlasništva privatne prakse, pod uvjetom da je u tim ustanovama, ili u ljekarničkom depou ili galenskom laboratoriju (laboratoriji za miješanje sirupa, raznih krema i slično op. a.) u radnom odnosu na neodređeno vrijeme proveo najmanje godinu dana. U obrazloženju tog zakonskog prijedloga stoji da je uvođenje principa “jedna ljekarna jedan ljekarnik” put u dokidanje ljekarničkih ustanova u županijskom vlasništvu, koje će prijeći u vlasništvo magistara farmacije koji u njima rade.

Zagrebačke ljekarne ključ su za dominaciju nad domaćim farmaceutskim tržištem zbog eksluzivnih prodajnih lokacija

“Princip dosadašnje privatizacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti putem zakupa nije pravilno rješenje, jer je zakup ljekarne vezan uz lokaciju prostora i opreme. Ovim člankom obuhvaćene su i ljekarne u domovima zdravlja koje su po propisima već morale biti privatizirane, ali to nije učinjeno”, stoji u spornom zakonskom prijedlogu. U istom zakonskom prijedlogu stoji i da su zdravstvene ljekarničke ustanove u vlasništvu županija ili grada Zagreba i domovi zdravlja dužni provesti privatizaciju u roku od šest mjeseci o stupanja Zakona na snagu, s tim da su dužni dati vlasnicima privatne prakse u zakup prostor i opremu ljekarne, ljekarničkog depoa, galenskog laboratorija i ostalih pratećih sadržaja. Visinu zakupnine prostora određivao bi grad ili županija, dok bi se oprema iznajmljivala po cijeni koja bi godišnje iznosila najviše do 10 posto vrijednosti opreme koju bi prethodno utvrdio sudski vještak.

Kada bi Zakon stupio na snagu, gradovi ili županije više ne bi mogli otvarati nove ljekarne. Takav zakonski prijedlog već je neformalno dospio do mnogih sudionika farmaceutske tržišne utakmice, pa su se strane kompanije, koje su već ušle u vlasničku strukturu nekih veledrogerija, počele strateški pripremati i za naknadna preuzimanja kontrole nad ljekarnama koje bi došle u privatne ruke. Šostar je objasnio zašto takav zakonski prijedlog drži neprihvatljivim: “Zagreb bi privatizacijom Gradskih ljekarni izgubio znatan novac koji se naknadno može reinvestirati u zdravstveni sustav radi poboljšanja kvalitete zdravstvenih usluga. Gradske ljekarne imaju godišnji promet veći od 300 milijuna kuna, te dobit od 9-15 milijuna kuna godišnje. Država bi u slučaju najavljene privatizacije vrlo brzo izgubila i kontrolu nad opskrbom lijekovima. Kontrolu bi uskoro preuzele veledrogerije, a zatim bi polako preuzele dominaciju nad svim ljekarnama. U takvom ozračju svi građani ne bi bili u jednakom položaju, jer sve ljekarne ne bi imale sve lijekove po istim cijenama, niti bi imale sve lijekove. Privatizacija Gradskih ljekarni dovela bi i do velikog gubitka radnih mjesta. Bez posla bi vjerojatno ostalo najmanje 250 ljudi, uglavnom žena u dobi 45-55 godina, što je za Zagreb također socijalno neprihvatljivo. Osim toga, takav model već se pokazao neuspješnim u nekim zemljama EU, koje zbog istih problema razmišljaju o povratku na stanje u kojem smo mi danas. Na koncu, ovakav zakon zadire u vlasništvo Grada, što je nama također neprihvatljivo.”

On tvrdi da Gradske ljekarne Zagreb ne mogu u privatizaciju i zato što je 28 od 33 prostora u kojima rade u procesu povrata prijašnjim vlasnicima. Zagrebačke ljekarne imaju i stotinjak milijuna kuna akumulirane dobiti namijenjene otkupu tih prostora, te se zato namjeravaju i još kvalitetnije tržišno pozicionirati kako bi dodatno povećale zaradu gradu. Ključnu ulogu u realizaciji tih ambicija trebalo bi imati strateško povezivanje s tvrtkom Medika. Najava te suradnje već je neslužbeno izazvala veliku nervozu njihovih konkurenata, koji tvrde da je ta suradnja prvi korak u postupku prodaje zagrebačkih ljekarni Mediki. To bi Mediki omogućilo praktičnu dominaciju nad farmaceutskim tržištem Zagreba, koje čini najveći dio nacionalnog tržišta. Zametak dobrih odnosa, a možda i nekih skrivenih interesnih veza između gradskih dužnosnika i menedžmenta Medike, poslovni eksperti vide i u nedavnoj prodaji zemljišta Medike u Medulićevoj ulici u Zagrebu, gdje bi Grad Zagreb trebao investirati u građevinske objekte. Ta je transakcija po mnogima bitno doprinijela dobroj bilanci Medike prošle godine.

Šostar tvrdi da postoji više legitimnih razloga zašto bi grad Zagreb imao koristi od ovakvog strateškog povezivanja. “Zagrebačke ljekarne takvim bi povezivanjem povećale svoju dobit jer bi sigurno dobile još bolje uvjete nabave lijekova od Medike, ali i mogućnost plasiranja vlastitih galenskih pripravaka u prodajnu mrežu Primapharme, koja je u vlasništvu Medike, a koja ima 37 ljekarni u cijeloj Hrvatskoj. Zagrebačkim ljekarnama uskoro istječe najam prostora u Rakovu Potoku, gdje je već godinama smješten njihov galenski laboratorij. U budućnosti bismo zajedničkim ulaganjem na zemljištu Medike izgradili novi galenski laboratorij, sukladno najstrožim europskim propisima. Osim toga, Medika je uglavnom u domaćem vlasništvu i ima vrlo jaku tržišnu poziciju. Takav savez nipošto ne znači da bi Medika imala monopol na dobavljanje lijekova Zagrebačkim ljekarnama. One će uzimati lijekove od onih veletrgovaca koji će ponuditi najbolje uvjete, a lijekove ionako moraju nabavljati preko javnog natječaja. Na koncu, ovakav savez ne znači formalno povezivanje dviju tvrtki, jer će svaka od njih zadržati vlastitu pravnu osobnost”, izjavio je za Nacional Šostar.

Neovisni ekonomski eksperti, ali i krugovi bliski Medikinoj konkurenciji, tvrde da Grad Zagreb strateškim partnerstvom s Medikom zapravo pomaže spasiti njenu tržišnu poziciju, a sumnjaju da se iza svega kriju i dobro sakriveni privatni interesi, s jedne strane dijela menadžmenta Medike, a s druge strane kadrovske hobotnice Milana Bandića, nedavnog pobjednika na lokalnim izborima u Zagrebu.

Iako je cijena dionica Medike tijekom posljednjih nekoliko mjeseci gotovo udvostručena, ekonomski eksperti tvrde da je njeni poslovni rezultati ni u kom slučaju ne opravdavaju, već je cijena porasla najviše zbog pokušaja stranih tvrtki da preuzmu Mediku. To koncem 2004. nije uspjelo islandskoj farmaceutskoj tvrtki Lyf&heils, ali je uspjelo tvrtki Celesio, koja je uz Phoenix, koji je nedavno značajno ušao u vlasničku strukturu Pharmacije, vrlo respektabilni europski distributer lijekova i dugoročno glavni konkurent Mediki.

Najveći pojedinačni dioničar Medike je Pliva, s tek nešto manje od 25 posto dionica, što joj omogućuje da praktički kontrolira Mediku, utječući na postavljanje uprave i nadzornog odbora tvrtke. Ekonomski eksperti tvrde da upravo Pliva negativno utječe na poslovanje Medike jer je koristi kao skladište za vlastite lijekove. Oni upozoravaju da Pliva, kako se približava konac poslovne godine, prodaje velike količine vlastitih lijekova Medici, kako bi umjetno poboljšala vlastite poslovne rezultate. To s druge strane financijski opterećuje Mediku koja za te lijekove mora izdvajati znatan novac (riječ je o milijunima eura godišnje), koji bi se mogli djelomično usmjeriti i na poboljšanje prodajne mreže i sl.

Mediku su odnedavno na tržištu počeli dodatno ugrožavati Phoenix i Anzag, koji je nedavno ušao u vlasničku strukturu Oktalpharme. Oni su od početka godine počeli davati iznimno povoljne uvjete za nabavku lijekova domaćim bolnicama i ljekarnama, što dodatno opterećuje Mediku. Dolazak ozbiljnih stranih distributera lijekova, poput Phoenixa, koji ima godišnji promet oko 15 milijardi eura i značajne tržišne udjele u mnogim europskim zemljama, poput Češke i Mađarske, već je naveo financijske analitičare da Mediki sugeriraju strateško povezivanje sa stranim partnerom.

Zato su krugovi bliski njihovoj konkurenciji negativno reagirali na moguće strateško povezivanje Medike i zagrebačkih gradskih vlasti. Njima nije promaknulo ni čudno ponašanje nekih malih dioničara Medike, koji raznim skrivenim partnerstvima također nastoje stranim partnerima onemogućiti ulazak u kontrolni paket dionica u Mediki, a koji istodobno imaju neprimjereno povoljne nabavne uvjete za proizvode Medike.

Poslovni krugovi bliski konkurenciji Medike smatraju da najavljeno strateško povezivanje Medike i Gradskih ljekarni Zagreba stavlja Mediku u privilegiran tržišni položaj, te navode da neki argumenti za povezivanje koje je Zvonimir Šostar naveo nisu primjereni. Među ostalim, tvrde da se teško može reći da je Medika domaća farmaceutska tvrtka, jer se uopće ne zna tko je doista vlasnik Plive, koja je najveći suvlasnik Medike, a uz nju je u Mediki i Celesio, koji također ima ambiciju preuzeti kontrolu nad tom tvrtkom. Dinamika tog strateškog povezivanja zasad će ovisiti o konačnom obliku Zakona o ljekarništvu. Ako u njemu ostanu prema Šostaru sporne prijelazne odredbe o privatizaciji, on će Gradske ljekarne pretvoriti u trgovačko društvo, te dodatno odgoditi privatizaciju za pet godina.

Nacional je od Hrvatske ljekarničke komore i Ministarstva zdravstva pokušao doznati u kojoj je fazi korigiranje Zakona o ljekarništvu, ali do zaključenja ovog broja Nacionala nije dobio nikakav odgovor.