Kad je riječ o turizmu, obično je svima prva pomisao Jadransko more, od Istre do Dubrovačko-neretvanske županije, ili pak kontinentalni turizam u Gorskom kotaru, Lici i Slavoniji, čak i Međimurju. Međutim, jedna je od najjačih županija kad je u pitanju turizam – Zagrebačka županija. Kao odredište u neposrednoj blizini Zagreba i s iznimno dobrom infrastrukturnom povezanošću, idealna je za jednodnevne i dvodnevne izlete, i to tijekom cijele godine. Potvrđuje to i podatak koji za Gastro&Wine iznosi Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije:

„Kada govorimo o kontinentalnom turizmu, jedan od najtraženijih pojmova na Googleovoj tražilici su izleti oko Zagreba. Zagrebačka županija je zeleni dnevni boravak grada Zagreba. Nudi održivi turizam, brojne outdoor sadržaje, ali i nezaboravan eno-gastro doživljaj, i to 365 dana u godini. Naši dragi susjedi iz Zagreba najvjerniji su nam gosti, međutim, sve je više gostiju iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva. Već sada mnoge naše kuće za odmor bukirane su za predstojeće zimske praznike i blagdane. Kao cjelogodišnja destinacija, svako godišnje doba nudi nove sadržaje. Tako su trenutno vrlo atraktivne naše vinske ceste i događanja vezana uz eno-gastro sadržaj te različite turističke manifestacije poput Bučijade u Ivaniću, dok npr. zdravstveni turizam i različiti outdoor sadržaji funkcioniraju cijelu godinu.“

Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, kaže da su već sada mnoge kuće za odmor u okolici Zagreba bukirane za predstojeće zimske praznike i blagdane. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Iako je Zagrebačka županija prepoznata kao izletnička destinacija, brojke pokazuju da broj noćenja i dolazaka kontinuirano raste. Prema podacima iz sustava e-Visitor, u Zagrebačkoj županiji je od početka godine do danas ostvareno 70 posto više turističkih dolazaka i 37 posto više noćenja u odnosu na isti period prošle godine, a strani turisti ostvarili su 90 posto više dolazaka i 78 posto više noćenja. Usporede li se podaci s rekordnom 2019. godinom, broj noćenja domaćih turista povećao se 0,6 posto, dok je broj dolazaka manji 4,5 posto. Najviše stranih turista u ovoj godini bilo je iz Njemačke, Poljske, Nizozemske, Bosne i Hercegovine, Austrije, Italije, Češke, Belgije, Francuske, SAD-a i Slovenije.

Ivana Alilović ističe da tome uvelike doprinose mnogobrojne kampanje poput Around Zagreb, u kojoj prvi put zajednički nastupaju s Gradom Zagrebom, razvoj turističkih proizvoda te znatna ulaganja Zagrebačke županije u razvoj zdravstvenog turizma, turističke infrastrukture i smještajnih kapaciteta. „Naši potencijali su veliki jer nudimo održivi i zeleni turizam na korak do hrvatske metropole“, kaže.

Međutim, rezultati se ne bi trebali promatrati isključivo kroz praćenje noćenja, već i kroz povećanje potrošnje na svim razinama. Jedan od primjera je shopping destinacija u općini Rugvica u kojoj se nalaze IKEA i Designer Outlet centar, kamo redovito dolaze kupci iz cijele regije.

„Skup svih tih pokazatelja vrlo konkretno pokazuje da je turizam važan segment gospodarstva Zagrebačke županije i da iz godine u godinu raste. Posebno je to vidljivo u povećanju smještajnih kapaciteta i turističkih objekata svih kategorija. Turizam se u Zagrebačkoj županiji ne događa, već se strateški planira i ciljano razvija, a upravo je to glavni zadatak Turističke zajednice Zagrebačke županije koja uživa veliku potporu Županije.

Bogata gastronomska ponuda i sve snažniji razvoj i brendiranje vinskih cesta – od Plešivice do Zeline i Ivanić Grada kao doma škrleta – jedan su od najsnažnijih aduta za turistički, ali i gospodarski razvoj Zagrebačke županije. Tu su i gastronomski specijaliteti, od češnofke i greblice do kremšnita zbog kojih se Samobor, kako kaže Ivana Alilović, prometnuo u gastronomsku meku, preko vrbovačkog pera pa do turopoljskog tartufa, štrukli, belih žganaca, copanjeka, zlevanke, gibanice, race s mlincima, martinjske guske i drugih domaćih specijaliteta.

Ivan Anušić, osječko-baranjski župan, kaže da je jedna od njegovih najvažnijih odluka bila osnivanje Upravnog odjela za kontinentalni turizam te da se u godinu dana udvostručio broj ležajeva. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

No ako se negdje dobro i obilno jede, to je zasigurno Slavonija. Slatke taške, perkelti, šaran na rašljama, fiš, jela od crne slavonske svinje, slavonski tartuf i brojne druge delicije, uz degustaciju nekih od najboljih hrvatskih vina, privlače sve više turista u unutrašnjost.

„Osječko-baranjska županija je županija s najvećim udjelom proizvodnje vina u Hrvatskoj i on iznosi oko 18 posto. Imamo više od 2.220 hektara pod vinogradima i godišnje se proizvede oko 111.000 hektolitara vina. Gotovo sva naša su u kategorijama vrhunskih i kvalitetnih, tek neznatan postotak je niže rangiranih vina. Imamo četiri vinogorja – baranjsko, erdutsko, đakovačko i feričanačko – a od sorti su najzastupljenije među bijelim vinima graševina i među crnim frankovka. Inače su vina osječko-baranjskih vinograda iznimno cijenjena i redovito vrlo visoko ocijenjena na svjetskim natjecanjima. Drago mi je što posljednjih godina raste broj hektara pod vinogradima i što se pojavljuju mladi OPG-ovi koji se bave vinogradarstvom i vinarstvom“, rekao je za Gastro&Wine osječko-baranjski župan Ivan Anušić.

U njegovoj županiji došlo je do značajnog povećanja smještajnih kapaciteta u posljednjem desetljeću, otvaraju se novi restorani i obiteljska gospodarstva. „Zamjetan je rast kapaciteta svih vrsta, i to ne samo u privatnom već i u javnom sektoru. Radi se intenzivno na stvaranju novih usluga i infrastrukture koje tržište traži. Kada sam 2017. godine postao župan Osječko-baranjske županije, među prvim odlukama bilo je osnivanje upravnog odjela za kontinentalni turizam. Iznimno nam je bilo važno podići upravo tu granu gospodarstva jer su potencijali bili jasno vidljivi. Tijekom idućih godinu dana gotovo se udvostručio broj ležajeva u našoj turističkoj ponudi, što je pokazatelj da su Slavonci i Baranjci imali želju i volju baviti se turizmom, samo im je bio potreban vjetar u leđa koji smo im svojim sustavnim promišljanjem o razvoju turizma i potporama u turizmu mi kao županija dali. I dalje nastavljamo poticati dionike u turizmu, pripremam i nove mjere poticaja u skladu s tržištem koje se također mijenja. Potencijali su još uvijek veliki, a mi ih pretvaramo u priliku. Priliku da pokažemo Hrvatskoj i šire, što sve može ponuditi Osječko-baranjska županija. Svemu tome doprinos daje i Ministarstvo turizma koje je prepoznalo kontinent kao turističku destinaciju. Ulaganja s državne razine u razvoj slabije razvijenih turističkih destinacija u odnosu na obalu su poticajna i važna, također je u tijeku i kampanja „Doživi domaće, istraži ruralnu Hrvatsku“ koja podiže vidljivost istoka Hrvatske kao destinacije. Moramo osvijestiti činjenicu da je jednaka udaljenost Osijeka i Splita, kao i Splita i Osijeka. Kako mi ljeti tradicionalno odlazimo na odmor na more, tako trebamo potaknuti ostatak Hrvatske da dio svog godišnjeg odmora provede na kontinentu“, ističe župan Anušić.

Domaće i strane turiste oduševljavaju prirodne ljepote, Kopački Rit koji mnogi nazivaju europskom Amazonom, dvorci, barokna Tvrđa, jedan od najljepših secesijskih nizova u Europskoj aveniji, parkovi, Drava, Dunav… Sve je intenzivnija i ponuda adrenalinskog turizma, otvorena je prva planinska ruta u Baranji, tu je Zlatna greda.

Danijel Marušić, brodsko-posavski župan ističe kako će veliki interes za ponudu i sadržaje OPG-ova pa i porast potrebe za smještajnim kapacitetima dugoročno odraziti i na, za sada, negativan trend iseljavanja

„Ono što nas definitivno izdvaja je mogućnost individualnog pristupa gostu, još uvijek nema masovnosti pa možemo gostima pokazati svu gostoljubivost koju Slavonci i Baranjci imaju. Seoska domaćinstva koja nude smještaj i gdje hrana doslovno dolazi s polja na stol, sve su cjenjeniji među posjetiteljima. Pritom je vrijednost za novac iznimno visoka. Neće vam preskočiti srce kad stigne račun na kraju jela, a sretni ćete ponijeti kulen, kulenovu seku, ajvar, vino ili rakiju kući kao uspomenu na doživljaj odmora u Slavoniji i Baranji. To gosti i osjete i cijene“, zaključuje Anušić.

Njegov kolega, župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić, također bilježi izvrsne turističke rezultate i ističe:

„Možemo reći da je Brodsko-posavska županija, sudeći prema turističkim rezultatima, potvrdila status cjelogodišnje destinacije. Iako još nije završio, rujan je bolji u odnosu na rekordnu 2019. nešto više od jedan posto, a s ostvarenih 37.357 od početka godine do 21. rujna broj noćenja se povećao čak 35 posto u odnosu na isto razdoblje u 2020.“

Glavni nositelji ponude kontinentalnog turizma u Brodsko-posavskoj županiji su mala poljoprivredna gospodarstva i OPG-ovi poput Etno-eko sela Stara Kapela na obroncima Požeške gore, Ranča Ramarin u Garčinu, Kuće Dida Tunje u Oprisavcima, Salaša Savus u Bukovlju, Matinog i Aninog stana u Gornjim Crnogorcima i drugih živopisnih imanja s autentičnom ponudom.

Jela sa slavonskim tartufom, kakva pripremaju i u restoranu ‘Crna svinja’ u Osijeku (dolje lijevo) nisu još napravila proboj kao istarski Zigante (sredina i desno). FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Na salašima, OPG-ovima i rančevima u svibnju ove godine ostvaren je porast noćenja od čak 30,85 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. Rujanski rekorderi u noćenjima su Turistička zajednica Općine Garčin s rastom od šest puta i Turistička zajednica Općine Cernik koja je ostvarila tri puta bolje rezultate u odnosu na rujan 2020. „Statistički podaci ukazuju samo na jedno – gosti traže autohtono, originalno i turistički nepotrošeno, uz boravak u prirodi. Od ukupnog broja turista 60 posto su stranci, a 40 posto domaći gosti. Moram napomenuti i da kontinentalni turizam nije sezonski pa je ponuda za ugodan provod i odmor dostupna cijele godine. Promatramo li noćenja prema vrsti smještaja, najtraženiji su objekti u domaćinstvu poput salaša, rančeva, OPG-ova i kuća za odmor u ruralnom prostoru u kojima je evidentirano povećanje od čak 166 posto u odnosu na prošlu godinu“, kaže župan Marušić i dodaje da brojni zaštićeni parkovi prirode – kao što su Posebni rezervat šumske baštine Prašnik, Posebni rezervat šumske baštine Muški bunar, Posebni ornitološki rezervat Jelas Ribnjaci, Posebni ornitološki rezervat Bara Dvorina, Značajni krajobraz Gajna, Značajni krajobraz Jelas polje ili Značajni krajobraz Pašnjak Iva – sami po sebi mogu biti razlog posjeta Brodsko-posavskoj županiji, a cijelu priču, naravno, prati bogata, tradicijska gastro i eno ponuda.

Osim toga, Brodsko-posavska županija kontinuirano ulaže u razvoj turističkih sadržaja, proizvoda i infrastrukture, pa je početkom tjedna najavljen projekt Prirodni i kulturni resursi u funkciji turizma koji inovativno objedinjuje turizam, kulturu, školstvo i zaštitu okoliša. Projektom se u turističku funkciju stavljaju zaštićena područja uz rijeku Savu. Zbog autentičnosti i ekološke očuvanosti, ističe župan, iznimno su zanimljiva modernim turistima koji sve više vremena provode u prirodi.