Paralelno sa summitom europskih čelnika u Bruxellesu na kojemu se raspravlja o podjeli vodećih funkcija Europske unije, u utorak je u Strasbourgu konstituiran deveti saziv Europskog parlamenta, ali europarlamentarci u očekivanju dogovora iz Bruxellesa nisu birali njegova predsjednika.

Europski čelnici okupili su se u nedjelju navečer na summitu Europskog vijeća kako bi nakon europskih izbora održanih krajem svibnja raspravili podjelu vodećih funkcija u EU-u, predsjednika Europske komisije, predsjednika Europskog parlamenta, predsjednika Europskog vijeća, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku te čelnika Europske središnje banke, no dogovor nije postignut te se razgovori nastavljeni danas.

Zato su europarlamentarci, suprotno dosadašnjim običajima, izbor predsjednika EP odgodili za drugi dan plenarne sjednice.

Konstitutivnu sjednicu 9. saziva EP-a otvorio je predsjednik na odlasku Antonio Tajani i najavio da će se glasanje za izbor novog predsjednika Parlamenta održati u srijedu. Danas je tek određeno osam zastupnika koji će brojati glasove.

“U srijedu ujutro ćemo odabrati predsjednika EP-a. Rok za podnošenje kandidatura ističe večeras u 22 sata”, rekao je Tajani.

Kandidate predlažu klubovi zastupnika ili 38 europarlamentaraca .

Sjednica je počela izvođenjem “Ode radosti”, himne Europske unije, a Tajani je neke zastupnike morao podsjetiti da se ustanu kod intoniranja himne jer je to “izraz poštovanja”.

No, mogućnost da uslijed izostanka dogovora na summitu parlament dodatno odgađa izbor svog predsjednika podijelila je zastupnike i njihove klubove te mnogi zagovaraju da se pristupi glasanju bez obzira na to što je mjesto predsjednika EP-a dio “paketa funkcija” o kojem se dogovara u Bruxellesu.

Alan Kečkeš, politički savjetnik Zelenih, tumači kako njegova grupacija ostaje pri podršci modelu spitzenkandidata po kojem čelno mjesto Komisije treba pripasti izbornom pobjedniku i kandidatu kojega su oni istaknuli, no da Zeleni “smatraju i kako je Europski parlament neovisna institucija te sama mora odlučivati o svom predsjedniku”.

“To je jedina institucija EU-a koju izravno biraju građani te odluku o njenom čelniku prepustiti Europskom vijeću vodi u demokratski deficit”, rekao je Kečkeš za Hinu te ocijenio kako socijaldemokrati i liberali ustraju na podjeli funkcija u paketu jer im, po najavama, nosi nesrazmejrno veliki utjecaj u odnosu na izborni rezultat.

Napominje kako su Zeleni, za razliku od njih, svoja očekivanja formulirali programskim zahtjevima.

Pučani, kao relativni izborni pobjednik, također ustraju na poštivanju modela spitzenkandidata, a ideju o glasanju za predsjednika EP-a mimo Europskog vijeća ne odbacuju, rekli su za Hinu iz EPP-a i dodali da Weber još uvijek uživa punu podršku svih za čelno mjesto Komisije njihovih zastupnika.

Biljana Borzan, novoizabrana potpredsjednica kluba socijaldemokrata (S&D), za Hinu je rekla da je njihov stav da se “funkcije rješavaju u paketu zbog lošeg iskustva s pučanima”, referirajući se na situaciju oko izbora Antonija Tajanija kada, smatraju socijalisti, nije ispoštovan dogovor o podjeli funkcija.

Ocjenjuje da je dio problema u tome što pučani ustraju na Manfredu Weberu kojeg “kao lošeg kandidata sada guraju od jedne do druge funkcije”.

“Moguće je da se dogodi presedan i Europski parlament na prvoj plenarnoj sjednici ostane bez predsjednika”, rekla je Borzan.

Novoizabrani zastupnik Valter Flego (IDS) kaže da liberali iz grupe “Obnovimo Europu” načelno ne odbacuju glasanje o predsjedniku parlamenta bez obzira na summit u Bruxellesu.

“Očekujem dogovor u Bruxellesu, no ako ga ne ne bude kasnije popodne ćemo razmotriti i tu mogućnost”, rekao je Flego.

Deveti saziv Europskog parlamenta rad, kao i u prethodnom sazivu, počinje sa 751 zastupnikom, a njihov će se broj smanjiti na 705  nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije.

Hrvatska u devetom sazivu Europskog parlamenta za sada ima, kao i u osmom, 11 zastupničkih mjesta, a po odlasku britanskih zastupnika  hrvatskim europarlamentarcima će se pridružiti i dvanaesta zastupnica, Romana Jerković iz SDP-a.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) ima kao i u prethodnom sazivu četvero zastupnika, Dubravku Šuicu, Željanu Zovko, kojima je ovo treći odnosno drugi mandat, te Karla Resslera i Tomislava Sokola kojima je ovo prvi europarlamentarni mandat.

SDP je u devetom sazivu povećao broj svojih zastupnika te se u EP vraćaju Biljana Borzan i Tonino Picula, a pridružuju im se Predrag Matić i, naknadno, Romana Jerković.

IDS je u prethodnom sazaivu imao jednog zastupnika, Ivana Jakovčića, a u novom će ge zamijeniti Valter Flego.

U redovima Europskih konzervativca i reformista ostala je Ruža Tomašić iz Hrvatske konzervativne stranke izabarana na listi Hrvatskih suverenista.

Odlaskom Davora Škrleca koji je u Europski parlament došao s liste Oraha, Hrvatska više nema zastupnika u grupaciji Zelenih čiji će utjecaj, s obzirom na dobre izborne rezultate, u novom sazivu biti snažniji.

Suprotno od prošlog saziva u kojem su svi hrvatski zastupnici bili raspoređeni po zastupničkim klubovima, u devetom sazivu Hrvatska će imati dvojicu neovisnih zastupnika, Mislava Kolakušića i Ivana Vilibora Sinčića iz Živog zida.

Za osnivanje kluba zastupnika u Europskom parlamentu potrebno je najmanje 25 zastupnika iz najmanje jedne četvrtine država članica, odnosno najmanje sedam članica da  se zastupnički klubovi mogu osnivati i kasnije tijekom mandata Parlamenta.

Iako je na otvaranju prve sjednice EP-a Tajani naglasio da će biti posvećena jedino pitanju izbora novog predsjednika, neki su zastupnici, uz slike bivšeg čelnika Katalonije Carlesa Puigdemonta, prosvjedovali što u “dom demokracije” ne mogu ući neki izabrani parlamentarci. Istovremeno je pred zgradom parlamenta prosvjedovalo više stotina zagovornika katalonske neovisnosti.

“Tri zastupnika ne mogu ući u ovu vijećnicu i ne mogu zastupati svoje birače. Potrebno je poštovati demokraciju i ljudska prava. Potrebno je poštovati glasače iz Katalonije jer će u protivnom će vjerodostojnost ovog doma biti potkopana”, intervenirao je jedan od zastupnika.

Iako izabran za zastupnika u EP-u, Puigdemont ne može ući u Europski parlament sve dok ne ode u Madrid i položi prisegu s rukom na španjolskom ustavu, ali bi tada bio uhićen.

Bivši predsjednik Katalonije, naime, trenutno živi u egzilu u Belgiji. U EP tako ne mogu ni Toni Comin, također u egzilu, ni Oriol Junqueras koji je u zatvoru.