Vijeće Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (FFZG) konstituirano je u četvrtak nakon što nije radilo devet mjeseci, i na maratonskoj osmosatnoj sjednici “odradilo” je više stotina točaka dnevnoga reda, među kojima je bilo i 400-njak predmeta imenovanja u zvanja, imenovanja pročelnika i predstojnika, izbora povjerenstava te odobrenja tema doktorata.

Time je pozitivno riješen i problem “400 sudbina” kojima je bila posvećena i tribina koja je uoči zakazane sjednice Fakultetskoga vijeća FF-a održana u srijedu navečer na tome fakultetu, a Fakultetsko vijeće je počelo raditi u skladu sa svojom statutom utvrđenom funkcijom.

Vijeće FF-a konstituirano nakon duge rasprave i izabralo dvoje prodekana, a troje nije dobilo njihovo povjerenje

Nakon višesatne sjednice Vijeća FF-a, jedino je profesorica Meri Tadinac s Odsjeka za psihologiju bila spremna dati novinarima izjavu i sažeti glavne točke sjednice.

Tako je potvrdila da je Vijeće FF-a konstituirano nakon duge rasprave jer je, kako je rekla “postojao veliki otpor o. d. dekana Željka Holjevca našoj ideji da se za potpuno konstituiranje vijeća moraju izabrati i prodekani na Fakultetskome vijeću”. Dodala je da se od. dekana protivio “usprkos tomu što je javno objavljeno sa sjednice sveučilišna Senata da je izbor o. d. prodekana na Senatu privremena mjera jer se Vijeće FF-a ne sastaje, ali kada se jednom sastane ono to može promijeniti; u međuvremenu dobili smo i vrlo dobro obrazloženo tumačenje pravnih službi, među ostalim i sindikalne, u kojemu jasno stoji da o. d. prodekana ne postoji ni u zakonu niti u statutu, te nije moguće imenovati o.d. prodekana jer se na tu poziciju možei menovati samo čelnik fakulteta što kaže Zakon o ustanovama”.

Tom argumentacijom, rekla je Tadinac, “uspjeli smo se izboriti da Vijeće potvrđuje, odnosno izabire, jednog pod jednog prodekana, što je i jedini način da se Vijeće konstituira jer su prodekani njegov konstitutivni dio, kao i studenti”. To onda znači, objasnila je, ako Vijeće nismo imali bez studentskih predstavnika, ono ne može biti ni bez prodekana, na što je na kraju pristao i o.d. dekana Holjevac. Vijeće je pak, nakon rasprave u kojoj je bilo različitih ‘tonova’, javno glasovalo o svakome od petero prodekana i izabralo dvoje onih koji su prethodno već bili izabrani na Vijeću, a to su prodekan za poslovanje doc. dr. Domagoj Tončinić i prodekanica za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje izv. prof. dr. Ivana Franić. Ostalo troje prodekana – za organizaciju i razvoj doc. dr. Koraljka Posavec, za znanost i međunarodnu suradnju doc. dr. Tin Turković te prodekan za nastavu i studente doc. dr. Marko Alerić nisu dobili naše povjerenje, rekla je.

“Ono što uvijek ostaje kao sumnja kada je u pitanju naš rektor i naš Senat, jest kako će oni reagirati, a i o.d. dekana nas je upozoravao i tražio da se to zapisnički konstatira da je o.d. prodekane postavio Senat i da ih samo on može razriješiti”, izjavila je Tadinac.

Napomenula je kako je, s tim u vezi, nekoliko članova Vijeća među kojima i ona, primijetilo “kako postoji vrlo jednostavan način da se spriječi ikakav problem oko toga na Senatu a taj je da od Senata ‘oktroirani’ prodekani, koji nisu dobili povjerenje Vijeća, podnesu ostavku i tako napokon učine uslugu fakultetu, ali nitko od njih to nije učinio”.

Akademik Ježić nije dobio potporu za produljenje radnog odnosa na FF-u

Jedna od tema sjednice Vijeća bila je i produljenje radnog odnosa profesorima na zagrebačkom Filozofskom fakultetu koji su navršili 65 godina života, među kojima je bio i predstojnik Katedre za indologiju akademik Mislav Ježić.

S tim u vezi, prof. Tadinac potvrdila je da je rasprava o profesoru Ježiiću pokrenuta jer su studenti i jedan od članova povjerenstva koje čita izvještaje o spomenutim prijedlozima prigovorili da u materijale koji su pripremeljni za Vijeće nisu uvršteni rezultati studentskih evaluacija. Dodala je kako je rasprava pokrenuta posebice zato što je taj član povjerenstva rekao kako u “izvještaju za pof. Ježića piše da su njegove ocjene izvrsne, a da se iz evaluacije vidi kako baš nije tako”.

Tadinac je izjavila da se o tomu dosta raspravljalo, studentski predstavnici su rekli kako ne mogu glasovati za nekoga za koga ne znaju što o tom profesoru misle njegovi kolege, a bilo je riječi i o tomu je li profesor Ježić ostavio nasljednika na Katedri za indologiju.

Izvijestila je kako je, nakon rasprave održano tajno glasovanje, kako se to uvijek čini, u kojemu profesor Ježić nije dobio natpolovičnu većinu glasova koja je potrebna za produljenje radnog odnosa.

Pokrenuti i postupak izbora za dekana, nije se glasovalo o povjerenju Holjevcu      

Na novinarsko pitanje je li pokrenut postupak izbora dekana Filozofskog fakulteta, Tadinac je odgovorilo pozitivno, a negativno na pitanje je li se glasovalo o povjerenju o. d. dekanu Željku Holjevcu.

Izvijestila je da će na idućoj sjednici 23. ožujka kandidati za dekana izlagati svoje kandidature, a onaj kandidat koji će dobiti najviše glasova ‘ide’ na potvrdu na Senat.

Tadinac je istaknula kako je na sjednici pokrenut i postupak opoziva predstavnika FF-a u sveučilišnu Senatu.

Dodala je kako je o. d. dekana tražio tumačenje pravne službe Sveučilišta, koja je odgovorila da bi, budući Statut FF-a ne predviđa kako se opozivaju predstavnici,  bilo najbolje da se primijeni isti postupak kao i u postupku razrješenja dekana. Istaknula je da je Vijeće to prihvatilo jer se čini razmjerno “čista opcija”, pa je izglasano i pokretanje toga postupka za što su članovi Vijeća iznijeli argumente , a o. d. dekana zatražio da ih dostavimo u pisanom obliku u rok od sedam dana.

Dogovorili smo se da će se na idućoj sjednici o tomu moći očitovati predstavnici Filozofskog fakulteta u Senatu.

“Poučena svime što se događalo u zadnjih godinu dan ni u što ne vjerujem dok se ne dogodi, ali danas smo konačno pokazali da je moguće izboriti se barem za minimum demokracije koji nam omogućuje da krenemo naprijed”, ustvrdila je Tadinac.