Hrvatska je na globalnoj ljestvici konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne ove godine na 51. mjestu među 67 rangiranih globalnih gospodarstava, izvijestili su u utorak iz tog instituta.
Usporedbe radi, Hrvatska je na globalnoj ljestvici konkurentnosti IMD-a za 2023. godinu bila na 50. mjestu od 64 zemlje obuhvaćene istraživanjem.
Najkonkurentniji Singapur
Ove je godine na prvom mjestu Singapur, koji je vratio vodeće mjesto na IMD-ovoj svjetskoj ljestvici konkurentnosti za 2024. nakon što je u razdoblju od 2020. – 2023. godine bio među prvih pet.
Švicarska je ove godine bila druga, a Danska treća, navodi se u priopćenju.
Izazovi za konkurentnost
“Vjerujemo da će najkonkurentnija gospodarstva budućnosti biti ona koja će moći predvidjeti i prilagoditi se ovom promjenjivom globalnom kontekstu, istovremeno stvarajući vrijednost i dobrobit za ljude. I to će ih također učiniti održivima”, izjavio je Arturo Bris, direktor IMD-ovog Centra svjetske konkurentnosti, (WCC), koji stoji iza Svjetske ljestvice konkurentnosti, od osnutka 1989. godine.
Također je rekao da su veliki izazovi konkurentnosti za svjetska gospodarstva u 2024. i nakon toga – prijelaz na niskougljično i kružno gospodarstvo, praćenje sve veće integracije tržišta u nastajanju u svjetsko gospodarstvo i praćenje digitalne transformacije.
Najkritičnije točke u Hrvatskoj slaba ulaganja u razvoj i porezi
U ukupnom poretku na Svjetskoj ljestvici konkurentnosti, Hrvatska se nalazi na 51. mjestu, a od ključnih indikatora privlačnosti zemlje ispitanici su najvišima ocijenili pouzdanu infrastrukturu (70,1 posto), kvalificirane radnike (62,7 posto) te visoku obrazovnu razinu (53,7 posto).
Najmanje ocjene dobili su snažna kultura istraživanja i razvoja (14,9 posto), konkurentni porezni sustav (14,9 posto), učinkovit pravni sustav (6 posto) i kompetencije vlade (3 posto).
Najveći pad u segmentu učinkovitosti
Od četiri ključna područja koja Svjetska ljestvica konkurentnosti ocjenjuje, ekonomski učinak, učinkovitost vlade, učinkovitost poslovnog sektora i infrastruktura, Hrvatska je zabilježila rast u dva – učinkovitosti vlade (rast s 49. na 47. mjesto) i infrastrukturi (s 45. na 44. mjesto), dok je pad zabilježen na područjima ekonomskog učinka (sa 46. na 49. mjesto) i učinkovitosti poslovnog sektora (s 56. na 59. mjesto).
Svjetska ljestvica konkurentnosti izračunava podatke prikupljene iz upitnika i kombinira ih sa 164 statistička podatka. Istraživanje je provedeno između ožujka i svibnja 2024. među 6612 rukovoditelja najviše i srednje razine u 67 gospodarstava.
RAST BDP-a Čelnica HUP-a upozorila na pad izvoza i rast uvoza
Komentari