Povodom obilježavanja “Hrvatskog dana debljine” Udruga za borbu protiv prekomjerne težine organizirala je 5. kongres pod nazivom Utjecaj društvenih zbivanja na porast debljine.

Sociologinja Mirjana Burić Moskaljov uvodno je govorila o društvenom kontekstu i posljedicama pandemije i potresa u Hrvatskoj koji su uvelike utjecali na ponašanje ljudi.

“Posljedice su oslobađanje velike količine negativnih emocija koje direktno utječu na naše mentalno zdravlje i dovode nas u stanje otuđenosti i depresije. Meni se čini kao da smo u proteklom periodu svoj sjedilački način života još više podebljali, potpuno se okrenuli tehnologiji, neumjerenoj prehrani i gotovo zaboravili da slobodno vrijeme provodimo aktivno.

Uporno su nam mjesecima slane poruke: budimo odgovorni, ostanimo doma. Potpuno smo zanemarili važnost socijalne interakcije koja je za sve dobne skupine izuzetno važna. A rezultat toga je jedan zanimljiv komentar koji glasi: “Kad otvorim frižider, sve mi paše, a kad otvorim garderobni ormar – e onda mi ništa ne paše”, rekla je Burić Moskaljov.

Društvo je dužno brinuti o pretilosti građana

Pretilost i prekomjerna debljina više nisu samo zdravstveni problem, već dužnost i obveza svih dionika društva, naglasila je doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med. spec. epidemiologije, voditeljica Odjela za promicanje tjelesnog zdravlja pri HZJZ-u.

“Prekomjernu tjelesnu masu i debljinu danas u Republici Hrvatskoj ima više od polovice odraslih osoba i svako treće dijete – ona više nije izuzetak, nego pravilo. Nastavimo li ovako, do 2050. godine očekivano trajanje života će nam se samo zbog prekomjerne tjelesne mase skratiti za 3,5 godine.

Vrijeme je da rješavanju ovog problema pristupimo drugačije i da zajednički krenemo raditi na svim uzrocima debljine. Zdravstvo, obrazovanje, promet, lokalne zajednice, IT sektor, prehrambena industrija, oglašavanje – svaki od tih sektora trebao bi sudjelovati u ovom procesu i početi redovito procjenjivati na koji način svaki njegov proizvod, politika ili projekt utječe na zdravlje ljudi i prevalenciju debljine”, kazala je.

O razlici prekomjerne debljine kod muškaraca i žena u Hrvatskoj, ali i utjecaju pandemije na tek nadolazeće podatke govorio je prof. dr.sc. Davor Štimac, dr. med., Klinički bolnički centar Rijeka.

“Posebno su zabrinjavajuće krivulje za muškarce kojih je dvije trećine prekomjerno teško ili debelo. Kod naših žena negativni su trendovi zaustavljeni, a posljednji podaci pokazuju da se isto dogodilo i kod djece između osam i devet godina. Ipak, s obzirom na godinu koja je iza nas i Covid-19, teško je predvidjeti koliko je pandemija utjecala na trendove koji bi s obzirom na ograničenja u kretanju tijekom pojedinih mjeseci trajanja pandemije mogli biti nepovoljni po pitanju porasta debelih u populaciji.

Pokazalo se da je u bolesti Covid-19 debljina dodatni rizik za zarazu kao i nepovoljni klinički tijek same bolesti. Stoga je zanimljivo iščekivati nove podatke o epidemiološkim trendovima tijekom 2020. godine”, upozorio je dr. Štimac.

Debljina je vodeći uzrok smrti

Doc. dr. sc. Antonija Balenović, dr. med., ravnateljica Doma zdravlja centar Zagreb istaknula je kako je upravo debljina jedan od vodećih uzroka smrti.

“Više od četvrtine svih smrtnih slučajeva (26 posto) prema posljednjem izviješću EC može se pripisati rizicima povezanima s prehranom, uključujući nedovoljnu konzumaciju voća i povrća te prekomjernu konzumaciju šećera i soli, što je značajno više u odnosu na EU prosjek (18 posto). Osim povećane stope pušenja i namjernog opijanja, ono što je dodatno zabrinjavajuće jest da je stopa pretilosti u Hrvatskoj (18 posto) viša od prosjeka EU-a (koji je na 15 posto) i nastavlja rasti, posebno među djecom.

Ivana Portolan Pajić, dr. med., zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo i članica Upravnog odbora Zaklade “Hrvatska kuća srca” govorila je o važnosti tjelesne aktivnosti i novim odredbama EU o zabrani transmasnih kiselina.

“Kad govorimo o utjecaju pandemije bolesti Covid-19, treba istaknuti kako restriktivne mjere ograničavanja kretanja ne podrazumijevaju i ograničenje tjelesne aktivnosti. Prema Europskoj zdravstvenoj anketi gotovo 60 posto naših građana hoda manje od 30 minuta dnevno, a samo 9 posto njih rekreativno vježba.

Programom Zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost, koji Grad Zagreb provodi s Kineziološkim fakultetom, potičemo građane na vježbanje kod kuće putem online programa vježbanja, ali i organiziranim vježbanjem na otvorenome. Također, povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini skrećemo pozornost kako će od 1. travnja 2021. u EU biti zabranjene transmasne kiseline koje nisu prirodno prisutne u hrani.

Prema Uredbi EU, udio transmasti, osim onih koje se prirodno pojavljuju u hrani životinjskog porijekla, u hrani u maloprodaji, ne smije biti veći od 2 g na 100 g masti. Naime, za svakih 2 posto više energije dobivene kroz dnevni unos transmasnih kiselina rizik od srčanog udara povećava se za 25 posto.