Podaci o zdravlju nacije govore da imamo epidemiju kroničnih nezaraznih bolesti, a protiv njih se moramo i možemo boriti razvijajući zdravstvenu pismenost, istaknuto je u utorak na konferenciji “Zdravstvena pismenost”.

Podaci o zdravlju nacije nam godinama govore da se u ovoj zemlji umire od kardiovaskularnih te onkoloških bolesti i kako smo skloni rizičnom ponašanju poput pretjeranog konzumiranja alkohola, pušenja i fizičke neaktivnosti, istaknuto je na konferenciji koju su organizirali Večernji list, magazin Ordinacija i portal zdravlje.hr uz podršku Ministarstva zdravstva.

“Razvoj zdravstvene pismenosti je jedna od odrednica promjena u zdravstvenom sustavu kroz razvoj novih preventivnih zdravstvenih pregleda i jačanje svjesnosti o zdravlju”, istaknuo je ministar zdravstva Vili Beroš.

Naglasio je i važnost aktivnije uloge građana, pacijenata u cijelom sustavu.

Što se tiče preventivnih programa rekao je da je najbolje da to napravi Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji radi na detekciji načina kako u Hrvatskoj utemeljiti preventivne zdravstvene preglede za spol i dob kad je to potrebno.

Predsjednik KOHOM-a Primorsko-goranske županije Leonardo Bressan upozorio je da je razina zdravstvene pismenosti u općoj populaciji opasno niska.

Pacijenti su, kaže, bombardirani neprovjerenim informacijama i u ordinacije liječnika obiteljske medicine dolaze s već formiranim stavovima i zahtjevima.

Bressan ističe da bez podrške obiteljske medicine nema rezultata kod preventivnih nacionalnih programa, a to objašnjava povjerenjem između liječnika i pacijenta jedan na jedan. Naveo je da kad obiteljski liječnici upute svoje pacijente na neka testiranja oni u velikoj mjeri to učine.

Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo istaknula je da su ljekarništvo i samoliječenje neiskorišten potencijal.

“Pacijenti zbog malih problema opterećuju zdravstveni sustav, a u dogovoru s ljekarnikom koji bi ih educirao bi mogli sami doma primijeniti adekvatnu terapiju i tako smanjiti opterećenje na hitnoj i ordinacijama”, rekla je.

Voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti HZJZ-a Ivana Brkić Biloš rekla je da su kronične nezarazne bolesti najveće opterećenje za sustav te istaknula da zdravstvena pismenost treba biti ključan aspekt zdravstvene politike, no bitna je suradnja svih sudionika u sustavu.

Izrazila je nezadovoljstvo odazivom na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva na koji se odazvalo svega 20 posto pozvanih.

“Imamo istraživanje razloga za nesudjelovanje u preventivnim programima, a smatra se da osim zdravstvene pismenosti na to utječe stigma i strah”, kazala je Brkić Biloš.