Podjele unutar Europe te napetosti između Sjedinjenih Država i Kine najveći su izazov za nove pregovore o klimatskim promjenama pod okriljem Ujedinjenih naroda koji u nedjelju počinju u Poljskoj u trenutku dok znanstvenici upozoravaju da će prosječna globalna temperatura do kraja stoljeća porasti 3 do 5 Celzijevih stupnjeva što daleko nadmašuje planove da se rast ograniči na dva stupnja ili manje.

COP24 (Conference of the Parties) najvažnija je UN-ova Konferencija o klimatskim promjenama nakon Pariškog sporazuma iz 2015. godine. Održava se od  2. do 14. prosinca u poljskome gradu Katowicama, zbog eksploatacije ugljena jednom od najzagađenijih područja u Europi.

Čudo je potrebno da bi konferenciju okrunio uspjeh, ocjenjuje poljski domaćin.

Za izaslanike iz 195 zemalja konferencija je rok do kojeg moraju zaključiti “pravilnik” i upotpuniti Pariški sporazum iz kojeg su se nakanile povući Sjedinjene Države, po naredbi njihova predsjednika Donalda Trumpa.

Glavni cilj Pariškog sporazuma iz 2015. jest smanjenje emisije stakleničkih plinova, posljedice korištenja fosilnih goriva (treset, ugljen, nafta, zemni plin) te ograničiti rast globalne temperature na razinu između 1,5 i 2 stupnja Celzijevih u odnosu na predindustrijsku razinu. Smanjenjem udjela fosilnih goriva nastoje se ograničiti sve učestalije klimatske krajnosti, ublažiti rast razine mora te izumiranje biljnih i životinjskih vrsta.

Sporazumom se svaka zemlja obvezuje na borbu protiv globalnog zatopljenja, no potrebni su i propisi kako bi se stvarno smanjile emisije stakleničkih plinova i taj proces pomno nadzirao.

UN-ovi znanstvenici objavili su da će do 2040. godine prosječna temperatura u svijetu porasti za 1,5 Celzijev stupanj, što premašuje i najcrnje prognoze, a prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji globalne temperature do 2100.  porasti će za tri do pet Celzijevih stupnjeva.