Podjele unutar Europe te napetosti između Sjedinjenih Država i Kine najveći su izazov za nove pregovore o klimatskim promjenama pod okriljem Ujedinjenih naroda koji u nedjelju počinju u Poljskoj.

COP24 (Conference of the Parties) najvažnija je UN-ova Konferencija o klimatskim promjenama nakon Pariškog sporazuma iz 2015. godine. Održava se od  2. do 14. prosinca u poljskome gradu Katowicama, zbog eksploatacije ugljena jednom od najzagađenjih područja u Europi.

Čudo je potrebno da bi konferenciju okrunio uspjeh, ocjenjuje poljski domaćin.

Za izaslanike iz 195 zemalja konferencija je rok do kojeg moraju zaključiti “pravilnik” i upotpuniti Pariški sporazum iz kojeg su se nakanile povući Sjedinjene Države, po naredbi njihova predsjednika Donalda Trumpa.

Glavni cilj Pariškog sporazuma iz 2015. jest smanjenje emisije stakleničkih plinova, posljedice korištenja fosilnih goriva (treset, ugljen, nafta, zemni plin) te ograničiti rast globalne temperature na razinu između 1,5 i 2 stupnja Celzijevih u odnosu na predindustrijsku razinu. Smanjenjem udjela fosilnih goriva nastoje se ograničiti sve učestalije klimatske krajnosti, ublažiti rast razine mora te izumiranje biljnih i životinjskih vrsta.

Sporazumom se svaka zemlja obvezuje na borbu protiv globalnog zatopljenja, no potrebni su i propisi kako bi se stvarno smanjile emisije stakleničkih plinova i taj proces pomno nadzirao.

UN-ovi znanstvenici u listopadu su objavili izvješće kojim su upozorili da će do 2040. godine temperatura porasti za 1,5 stupanj Celzijevih, što premašuje i najcrnje prognoze.

Unatoč pozivu na jedinstveno djelovanje, podjele postoje posvuda.

Predsjedavajući pregovora u Katowicama, bivši poljski zamjenik ministra energetike Michal Kurtyka nada se kompromisu, no priznaje da sudionici stoje pred golemim izazovom.

“Samo nekim čudom možemo uspjeti”, rekao je prošli mjesec.

“Nedvojbeno, geopolitička situacija u 2015., bila je  pogodnija za pregovore o globalnim sporazumima nego što je to danas”, rekao je Kurtyka i dodao: “Međutim, iz razgovora s predstavnicima iz cijelog svijeta, vidio sam da postoji volja za postizanjem kompromisa u Katowicama”.

Politički, gospodarski prijepori

Države u razvoju i one koje su ranjivije na klimatske promjene, kao što su otočne i nizinske države uz obalu, pozivaju industrijski najrazvijene države da srežu emisije stakleničkih plinova.

Li Gao, visoki kineski dužnosnik na pregovorima u Katowicama prošli mjesec kazao je da se neke industrijski najrazvijenije države, odgovorne za klimatske promjene, povlače iz “načela država onečišćivača” (PPP, polluter pays principle) zbog čega će “biti teško postići konsenzus”.

PPP je opće prihvaćena praksa po kojoj oni koji su odgovorni za onečišćenje trebaju snositi troškove akcije kojom se teži spriječiti šteta po ljudsko zdravlje i okoliš.

Povjerenik Europske komisije za klimu Miguel Arias Canete pozvao je na donošenje ambicioznijih ciljeva, no tomu se protivi njemačka kancelarka Angela Merkel ocjenom da to bilo kontraproduktivno za neke europske članice, uključujući Njemačku, jer one već muku muče kako ispuniti zacrtane ciljeve.

Sjedinjene Države najavile su povlačenje iz Pariškog sporazuma no još će biti zastupljene na pregovorima sve dok se i službeno povuku, a najranije bi to moglo biti u studenome 2020.

Washington bi tako svoje preostalo vrijeme članstva u Pariškom sporazumu mogao iskoristiti da zaoštri trgovinski rat s Kinom.

George David Banks, bivši savjetnik predsjednika Trumpa za klimu i energetiku, rekao je Reutersu da Bijela kuća želi to vrijeme iskoristiti kako “bi popravila koliko god je moguće sve brojne nedostatke Pariškog sporazuma”.

SAD je dosad zagovarao donošenje čvrstog pravilnika kojim bi se mjerila i nadzirala smanjenja emisija stakleničkih plinova i prijavljivale države koje ga krše, osobito gospodarstva brzog rasta poput Kine.

Sjedinjene Države na skupu u Poljskoj također planiraju potaknuti razgovore o nuklearnoj te energiji fosilnih goriva, ponavljajući tako strategiju koja je lani razbjesnila borce protiv globalnog zatopljenja.