Zahvaljujući zemljopisnom položaju i obilju vode, sunca i vjetra Hrvatska može postati predvodnik u proizvodnji zelenih energija i energetsko čvorište za ovaj dio Europe, rečeno je u srijedu na konferenciji  “REPower EU – Regionalno partnerstvo za ubrzanu energetsku tranziciju”.

Na konferenciji koju je organizirala Europska investicijska banka, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da će uz pomoć novca iz REPower EU-a plana, Hrvatska udvostručiti kapacitete LNG terminala na Krku, pojačati plinovodnu mrežu Plinacra te dodatno osnažiti kapacitete Janafa.

Povećanjem kapaciteta LNG-a i plinovoda prema Sloveniji i Mađarskoj moći će se opskrbljivati te zemlje, rekao je Filipović, dodavši da se kapaciteti Janafa mogu poduplati.

Kazao je i kako RePower EU plan Europske komisije ima za cilj Europu učiniti neovisnom o ruskim fosilnim gorivima do 2030. godine. Naglasio se kako planovi EK uključuju uz ostalo i  zajedničku nabavu plina, punjenje plinskih skladišta na razini cijele Europe, provođenje projekata obnovljivih izvora te infrastrukturno bolju povezanost cijele Europe.

Dodao je da REPower plan puno znači i za Hrvatsku, ali i za naše susjedstvo.

Smatra da treba povećati investicije u plinovode, ali i da je u srednjoročnom planu da Hrvatska plinom i nekim drugim energentima opskrbljuje i Bosnu i Hercegovinu.

Komentirajući problematiku punjenja podzemnog skladišta plina Okoli, podsjetio je kako je vlada dala financijsko jamstvo HEP-u i zadužila ga da napuni skladište kako sigurnost opskrbe ne bi došla u pitanje.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak kazala je da zahvaljujući geografskom položaju Hrvatska ima sve predispozicije da aktualne ekološke, klimatske i energetske izazove pretvori u svoju priliku.

Za “zeleniju Hrvatsku” više od 2,2 milijarde eura

Navela je kako je do 2027. godine više od 30 posto sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj stavljeno na raspolaganje u smjeru energetski zelenije Hrvatske. Radi se o više od 2,2 milijarde eura, a ako se tome dodaju i ostali dostupni izvori radi se o svoti od više od 2,5 milijarde eura.

Voditelj Ureda Europske investicijske banke u Zagrebu Anton Kovačev naveo je kako rast cijena energenata snažno utječe na kompletno europsko gospodarstvo te da EIB grupa ima veliku ulogu u postizanju snažnog i zdravog gospodarskog oporavka europskih zemalja, s naglaskom na zelene projekte. Istaknuo je da je dobro što naša zemlja ima dovoljno i vode, vjetra i sunca što se po njemu mora iskoristiti, jer se radi o zelenim energijama.

Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognjen Zlatev smatra da danas nema aktualnije teme od energetike. Rekao  je da živimo u opasnom svijetu u kojem Rusija energente pretvara u oružje. I on smatra da Hrvatska ima veliki potencijal u solarnoj, geotermalnoj i energiji iz vjetroelektrana. Istaknuo je i da sve države Europe sada trebaju štedjeti energiju, pa tako i Hrvatska, kazavši da, uz ostalo, treba ulagati u energetski učinkovite zgrade, električna vozila i sl.

Potpredsjednica Europske investicijske banke Tereza Czerwinska  smatra da je ukrajinsko-ruski rat preuzeo i europski krajobraz, te da je prouzročio sve vrste mogućih kriza – od osobnih do energetskih.

Europa se, po njoj, trudi smanjiti ovisnost o ruskim energentima, odnosno traži izlaz kako da se nađe alternativa za ruske energente.

“Mora se više ulagati u energetsku učinkovitost, a bit će ključno investirati i u visokorizične projekte i inovacije vezane uz nove tehnologije”, naglasila je Czerwinska.

Tijekom konferencije je rečeno i da Hrvatska i Slovenija predstavljaju izvrstan primjer regionalne suradnje što je uvelike posljedica činjenice da su razvijani kao dio zajedničkog sustava, da najveće nacionalne kompanije već dugo prostor obje države tretiraju kao jedno tržište, te da će se  ta integracija dodatno pojačati nakon skorog hrvatskog priključenja eurozoni.