Alfi Kabiljo, skladatelj, dirigent, aranžer, pijanist, tekstopisac, libretist i producent bogate i uspješne karijere duže od 60 godina, jedan je od najplodnijih i najnagrađivanijih hrvatskih skladatelja. Iako je poznat kao autor glazbe za brojne mjuzikle, među kojima i Jalta, Jalta, izveden više od tisuću puta i koji se još uvijek izvodi od 1971., Kabiljo je uspješno skladao glazbu za filmove, televiziju, operu, balet, sportska natjecanja itd. Upravo zahvaljujući žanrovskoj raznolikosti i uspjehu koje je ostvario, Alfi Kabiljo jedini je europski skladatelj koji je uz Ennija Morriconea osvojio nagradu za životno djelo Camille, nazvanu i europski Oscar.

Sa željom da predstavi dio svog bogatog opusa, u suradnji sa Zagrebačkom filharmonijom pripremio ej veliki zajednički koncert u KD V. Lisinskog, na kojem je izveo najznačajnija i najatraktivnija djela koja su obuhvatiti mjuzikle i balete, instrumentalnu zabavnu glazbu i komorna glazbena djela, zabavnu glazbu koja obuhvaća i šansonu i pjesme na stranim jezicima, dječje mjuzikle i glazbu za film i televiziju. Zagrebačkom filharmonijom uz Dinka Appelta dirigirao je i Alfi Kabiljo, dok su njegove pjesme izvodili Radojka Šverko, Đani Stipaničev i mlada pjevačka zvijezda Martin Kosovec.

NACIONAL: Na koncertu u Lisinskom će biti izveden izbor vaših skladbi. S obzirom na velik opus, koliko je bilo teško napraviti selekciju?

Nije bilo teško jer sam htio obuhvatiti djela koja će biti zanimljiva publici i koja su efektna.

NACIONAL: Po kojim kriterijima ste birali koje će skladbe Zagrebačka filharmonija izvesti?

Želio sam prikazati moj skladateljski raspon.

NACIONAL: Tijekom karijere imali ste priliku dirigirati i Nacionalnim filharmonijskim orkestrom u Londonu. Po čemu pamtite taj period i suradnju s tim orkestrom?

To je bilo izvanredno, orkestar najboljih glazbenika u Londonu; i svi su bili oduševljeni mojim orkestracijama. Inače, tim orkestrom su dirigirali Lovro pl. Matačić, a najviše Oskar Danon.

NACIONAL: Godine 2022. proslavili ste 60 godina aktivnog rada, 85 godina života i 50 godina od prve izvedbe mjuzikla „Jalta, Jalta“. Malo je koji skladatelj u povijesti hrvatske glazbene scene skladao toliko važne i kvalitetne glazbe u raznim žanrovima. Mnogi vas povezuju isključivo s mjuziklima, no gdje ste se vi najbolje osjećali skladajući glazbu?

Istina da me najviše povezuju s mjuziklima koji su ama baš svi bili uspješni, a imam ih još nekoliko koje nikako da dočekaju realizaciju. Ja se najbolje osjećam kad pišem za simfonijski orkestar.

NACIONAL: Prije nekoliko godina diskografska kuća Fox & His Friends objavila je kompilaciju s vašim odabranim skladbama koje ste skladali za filmove „Alfi Kabiljo: Sex, Crime & Politics: Cinematic Disco, Jazz & Electronica from Yugoslavia 1974-1984”. Jeste li zadovoljni izborom koji su za tu kompilaciju napravili Željko Luketić i Leri Ahel?

Luketić i Ahel rade izvrstan posao za hrvatsku glazbu. Izrazito sam zadovoljan nesvakidašnjom kompilacijom.

NACIONAL: Autori kompilacije naglasili su da ste u najaktivnijem periodu skladanja filmske glazbe bili usredotočeni na disco, funk i jazz uz bujne orkestracije i bili jedan od pionira disco i elektroničke glazbe u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Odakle ta ljubav prema toj glazbi, odnosno hrabrost da tada novi glazbeni žanr uklopite u filmsku glazbu?

Kako sam uvijek istraživao i slušao što je novo u glazbi, a imao sam sreću što sam mnogo putovao i kupovao partiture i ploče, tako sam naročito u Londonu i Los Angelesu upoznao disco i funk i bio sam uvjeren da može dati novu suvremeniju dimenziju filmskoj glazbi.

NACIONAL: U tom periodu često ste surađivali s američkim redateljima i radili na holivudskim filmskim projektima. Po čemu najviše pamtite taj period?

Taj period je bio zanimljiv i profesionalno i društveno. Možda druženje sa Sharon Stone i oskarovcem Zoranom Perišićem ostaje dugo u sjećanju.

NACIONAL: Tijekom karijere ste kao skladatelj, dirigent, aranžer i producent brojnih glazbenih izdanja snimali u Barceloni, Beču, Londonu, Los Angelesu, Ljubljani, Madridu, Parizu, Tokiju itd. U kojem ste se od tih gradova osjećali kao doma i ostvarili kreativni potencijal?

U svakom gradu sam se osjećao kao doma jer sam znao sve te jezike. Išao sam na koncerte, u kazalište, kino i družio sam se s dobrim ljudima koji su većinom bili vrhunski profesionalci. Možda je Ljubljana zbog blizine, društvenosti i rada s izvanrednim muzičarima ipak broj jedan.

NACIONAL: Godine 2022. osvojili ste nagradu Camille Europskoga saveza skladatelja i tekstopisaca za životno djelo, ali je to prestižno priznanje nekako prošlo ispod radara i mimo interesa medija u Hrvatskoj. Kako to komentirate?

Camille kao europski Oscar je san mnogih europskih skladatelja, a to što sam je dobio nakon velikog Morriconea ima veći značaj, pogotovo što je mene međunarodni žiri naveo kao primjer skladatelja mnogih žanrova. Kod mene nema senzacionalnih tračeva, pa se zato nije mnogo komentiralo.

NACIONAL: Dobitnik ste velikog broja nagrada i priznanja. Jeste li ikada pobrojali sve koje ste dobili tijekom života?

Nisam baš brojao, to sve zna sjajni David Daniel. Mislim da je od 40 do 50.

NACIONAL: Postoji li nagrada koja vam znači više od svih drugih?

Nagrada s festivala u Rio de Janeiru.

NACIONAL: S obzirom na to da je prošlog tjedna održano hrvatsko natjecanje za pjesmu Eurovizije DORA, ako ste gledali izbor, kako biste ocijenili aktualnu ponudu popularne glazbe i pobjednika?

DORA se mora održavati. Nisam imao vremena pratiti jer sam morao orkestrirati moje nove pjesme za Martina Kosoveca.

NACIONAL: Tereza Kesovija, Radojka Šverko i Vice Vukov samo su neki od izvođača koji su zahvaljujući vašim pjesmama izgradili pjevačku karijeru. S kime ste od njih ili možda s nekim trećim najradije surađivali?

Tu bih dodao i Kiću Slabinca s kojim sam dobio nagrade u Seoulu, Tokiju, Tel Avivu i Opatiji. Sa svima njima sam bio i ostao prijatelj i njima velika hvala jer su oni silno zaslužni za moje stvaralaštvo.

ALFI KABILJO 2021.: ‘Nisam htio ostati u Hollywoodu jer mi je nedostajao naš jadranski raj’