Konaković: "Čekamo odluku o otvaranju pregovora"

Austrija, Hrvatska i Slovenija žele da Bruxelles u iduća dva mjeseca otpočne razgovore s Bosnom i Hercegovinom oko njenog primanja u Europsku uniju, rekla je slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon nakon godišnjeg redovnog sastanka podunavskih zemalja održanog u Brdu kod Kranja.

“Da, apsolutno. Mi imamo zajednički cilj da razgovori između EU i BiH oko pristupanja počnu do kraja ove godine. Radimo naporno na tome”, izjavila je Fejon u obraćanju novinarima.

BiH je u prosincu 2022. dobila status kandidata za članstvo, no pregovori još uvijek nisu počeli.

“Austrija, Hrvatska i Slovenija su veliki prijatelji proširenja EU-a. Vjerujemo da je sada politički trenutak da EU krene prema novom proširenju, pa da Europa postane snažnija i ujedinjenija zbog geopolitičke situacije”, rekla je Fejon. “To je međutim dvosmjerna ulica, i EU i zemlje kandidati moraju biti spremni“, dodala je.

Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg rekao je da su njegova zemlja, Slovenija i Hrvatska “dobri prijatelji Bosni i Hercegovini”, ali da “nisu i jedini”.

“Želimo da razgovori s BiH počnu”, napomenuo je Schallenberg.

Konaković se nada pozitivnoj odluci

Neki zagovaraju i otvaranje pristupnih razgovora o članstvu s Ukrajinom i Moldavijom do kraja godine, tražeći ubrzani postupak za te dvije zemlje. Austrijski ministar smatra da sve zemlje kandidati moraju imati jednaki status.

“Naša pozicija je jasna, ne želimo imati dvije klase zemalja kandidata. Bila bi greška smatrati neke povlaštenije drugima”, rekao je Schallnberg dok zemlje “zapadnog Balkana” godinama stoje u čekaonici.

Bruxelles je dao status kandidata Ukrajini, Moldaviji i BiH nakon invazije Rusije na Ukrajinu 24.veljače 2022.

“Čekamo odluku o otvaranju pregovora, koja bi se mogla dogoditi do kraja godine”, rekao je bosansko-hercegovački ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković. On se u utorak u Brdu kod Kranja sastao s ministrima Slovenije, Austrije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore te s nižerangiranim dužnosnicima ostalih podunavskih zemalja.

Okupili su se godišnjem sastanku u sklopu “Strategije EU-a za dunavsku regiju”, političkog okvira u kojem 14 zemalja surađuje u područjima poput prometa i zaštite okoliša, a koji služi zemljama kandidatima za užu suradnju s članicama EU-a.

Konaković je nakon sastanka rekao novinarima da je “odluka o otvaranju pregovora s BiH političke prirode”.

“To bi bila snažna politička poruka europskim snagama u BiH, a možda bi bila pljuska onim proruskim i proistočnim koje se ne vesele našem brzom napretku”, rekao je.

Konaković je napomenuo da je svjestan da je pred njegovom zemljom “kompleksan proces” jer je osim dobre volje nekih ministara vanjskih poslova potrebno uvjeriti druge zemlje poput Njemačke i Nizozemske, s kojima razgovara.

Stanje medijskih sloboda alarmantno

Medijske slobode u Bosni i Hercegovini dramatično su ugrožene, a glasila i novinari u BiH izvrgnuti su stalnim i sve ozbiljnijim pritiscima kojima se dovodi u pitanje njihova pravna i fizička sigurnost, ocjena je konzorcija međunarodnih organizacija koje prate stanje slobode medija u EU i državama kandidatima.

Predstavnici konzorcija, koji su boravili u višednevnom posjetu BiH, istaknuli su u srijedu kako su nakon razgovora s predstavnicima vlasti, medija i nevladinih organizacija zaključili da je situacija vezano uz slobodu medija u BiH iznimno zabrinjavajuća.

“Stanje slobode medija u BiH je alarmantno”, kazao je Frane Maroević, izvršni direktor Međunarodnog instituta za medije iz Beča.

Upozorio je na niz zakonskih rješenja kojima se, posebice u Republici Srpskoj ali i u Federaciji te na razini države BiH, pokušavaju ograničiti medijska prava i slobode, kao i djelovanje nevladina sektora, što sve skupa predstavlja jasan pokušaj gušenja slobode govora.

Drastično kršenje medijskih sloboda

Zakon kojim je u entitetu RS kriminalizirana kleveta te pripremu donošenja zakona “o stranim agentima”, koji bi se odnosio na nevladine organizacije, opisao je kao najdrastičnije primjere kršenja medijskih sloboda te je podsjetio kako vlasti u Banjoj Luci kane ubrzano donijeti i novi zakon o medijima, što je dio istog restriktivnog paketa.

Problematičnim je opisao i zakon o slobodi pristupa informacijama, usvojen u parlamentu BiH u kolovozu, pri čemu su ignorirane sve primjedbe nevladinih organizacija, ali i tijela EU. Taj je zakon, formalno prihvaćen kao dio ispunjenja reformi na kojima inzistira Europska komisija, zapravo ostavio u rukama vlasti, odnosno žalbenog vijeća pri Vijeću ministara BiH, pravo donošenja konačne odluke o tome može li neka informacija biti javno dostupna.

I u Federaciji BiH planira se usvajanje zakona o nevladinim organizacijama koji bi mogao biti sporan po svom sadržaju baš kao i zakon o javnim RTV servisima.

Ugrožena i fizička sigurnost novinara

Maroević je kazao kako je fizička sigurnost novinara dodatni problem jer ih otvoreno napadaju i prijete im političari, a oni izravno utječu i rad Regulatorne agencije za komunikacije (RAK).

Predsjednica Međunarodne federacije novinara (IFJ) Maja Sever kazala je kako bi se, nakon svega što su čuli u BiH, mogli “samo uhvatiti za glavu” jer se, primjerice, novinari u Banjoj Luci sada doista boje kako će zbog političkih pritisaka i prijetnji uskoro morati prekinuti svoj rad.

“Najteže je stanje u RS, ali smo svjesni i problema u drugim dijelovima u BiH”, kazala je Sever.

Najavila je da će stručnjaci iz konzorcija dodatno analizirati stanje i predložiti potrebne zakonske promjene, a medije i javnost u BiH pozvala je da ne dopuste da se šutke usvajaju novi restriktivni zakoni.

Koordinacije će svoje preporuke i analize vrlo brzo proslijediti i tijelima EU, Vijeću Europe i OESS-u.

Jačanje medijskih sloboda u BiH je među 14 reformskih prioriteta što ih je još 2019. definirala Europska komisija kako bi se ubrzao put ka članstvu u Uniji. Komisija tijekom studenog treba objaviti novi izvještaj o napretku BiH, a ovdašnji političari očekuju kako bi u prosincu mogli dobiti odluku o pokretanju pregovora o članstvu.

No glavna tajnica udruge “BH novinari” Borka Rudić smatra kako bi zeleno svjetlo za pregovore u postojećim okolnostima bio pogrešan signal, jer su na nakon stjecanja kandidatskog statusa potkraj 2022. napadi na medije u BiH povećani za 20 posto, a uslijedilo je usvajanje niza restriktivnih zakona. “Medijske slobode ne smiju biti žrtvovane radi političkih pregovora”, ocijenila je Rudić.