Što je bilo prvo: kokoš ili jaje? Ovo filozofsko pitanje odavnina zbunjuje ljude. Ako je jaje bilo prvo, tko ga je snio? A ako je kokoš bila prva, iz čega se izlegla?

Zoolog Jules Howard dao je zanimljiv odgovor na ovo pitanje, završivši svoje višegodišnje istraživanje.

“Kad sam počeo istraživati ​​evoluciju životinjskog jajeta i ulogu koju je imalo u dugoj povijesti života na ovoj planeti, nisam ni slutio da će pitanje o tome što je bilo prije – kokoš ili jaje, postati gotovo jedino s kojim ću se susretati. Proveo sam godine pokušavajući evoluciju života na Zemlji ispričati iz perspektive jajeta, prateći prilagodbu ove čudesne ‘posude’ kopnu, evoluciju pupčane vrpce, evoluciju posteljice, menstruacije, menopauze… ali čak i sada, nakon što sam ovo putovanje konačno pretvorio u knjigu ‘Infinite Life’, očekujem da će veliki dio mog dijaloga s čitateljima biti baziran na kokoši”, iskreno će zoolog Jules Howard za The Guardian.

“Ptice, koje sve legu jaja, postojale su milijunima godina unatrag, dok kokoši, prema DNK studijama i arheološkim dokazima, postoje manje od 10.000 godina. Dakle, odgovor na paradoks je vrlo jednostavan. Jaje pobjeđuje“, objašnjava Howard.

Zapravo, jaja bez ljuske razvila su se u nekim skupinama dinosaura, od kojih je jedna bila predak današnjih ptica, prije otprilike 160 milijuna godina. Druge skupine dinosaura, uključujući najstarije dugovrate dinosaure poznate kao sauropodi, možda su razvile jaja bez ljuske još prije 195 milijuna godina. Dolazimo do zaključka da je jaje staro gotovo 200 milijuna godina, a kokoš najviše oko 0,01 milijun godina”, nastavlja znanstvenik koji je više, nego jajetom fascniran jajovodom.

Jajovod kao autopraonica

“Kokošji jajovod je očaravajuć. Duboko u kokoši, jaje koje možda sada držite u ruci, počelo je kao sluzava mrljica. Dok je prolazilo kroz jajovod žlijezde su raspršivale različite kemikalije na njega, slično kao kada automobil prolazi kroz autopraonicu.

Neke su mlaznice prskale pjenu bogatu kalcijem koji se stvrdnuo u ljusku, a neke su na njega aplicirale različite oznake, točkice i pjege. Kod nekih ptica, jaja dolaze i u nijansama plave i zelene boje, zahvaljujući ovim sićušnim mlaznicama.

Postoje čak i pore u stijenci jajovoda koje luče voštani sloj na ljusku jajeta, kako bi ga zaštitile od mikroba. I u konačnici, jaje se isporučuje, ulašteno poput ispoliranog automobila”, slikovito će Howard.

I dok je odgovor na pitanje što je bilo prije – kokoš ili jaje, ustvari vrlo jednostavan, nešto kompliciraniji je odgovor na pitanje je li prije bila kokoš ili kokošje jaje.

“Zašto bi se jajovod razvio ako ne postoji jaje kojem bi služio? Kako bi moglo postojati jaje, ako ne postoji jajovod? Idemo dublje. Istina je da je jaje prešlo dalek put prije evolucije jajovoda. Kod meduza, među prvim životinjama za koje se smatra da su evoluirale, jajašca se uzgajaju u tijelu i zatim izbacuju izravno u vodu, često u tisućama. Možda su najranija jaja izbačena na ovaj način.

Sama ideja o postojanju kokoši – hodajućeg, kokodakajućeg, pernatog stvorenja– u to je doba  bila nezamisliva. Na ovom planetu postojale su jajne stanice i spermiji mnogo prije, nego što su se razvile životinje kakve ih danas poznajemo. Ovo je bilo davno, davno, prije jajovoda.I tako, u ovom velikom paradoksu posljednjih tisućljeća, to je jaje. Uvijek jaje. Jaje je starije od kokoši”, zaključuje zoolog.