Provedba izbora u Bosni i Hercegovini pitanje je o kojemu će se odlučivati isključivo unutar te zemlje, baš kao što će se odlučivati i o tome hoće li biti kandidat za članstvo u NATO-u, poručio je u petak predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić komentirajući izjave najviših hrvatskih dužnosnika o ovim pitanjima.

Nakon što je hrvatski predsjednik Zoran Milanović ranije tijekom dana ocijenio kako se izbori u BiH ne bi smjeli održati po postojećem izbornom zakonu, u čemu ga je podupro i premijer Andrej Plenković, te nakon Milanovićeve konstatacije, koju su prenijeli neki mediji, da BiH “nikada neće ući u NATO” dok je nefunkcionalna država, Komšić je reagirao posebnom izjavom u kojoj je ustvrdio kako se dvojica najviših hrvatskih dužnosnika miješaju u unutarnje poslove njegove zemlje.

“Gospoda Milanović i Plenković moraju znati da je pitanje održavanja izbora unutarnje pitanje države Bosne i Hercegovine. O tome se neće odlučivati u Zagrebu, nego će o tome odlučivati institucije BiH koje su odgovorne za provedbu izbora. Svako daljnje miješanje u izborni proces u BiH ne može biti drugačije shvaćeno nego kao napad na demokraciju u jednoj suverenoj i međunarodno priznatoj državi”, izjavio je Komšić.

Važeći izborni zakon BiH predviđa da se ovogodišnji opći izbori trebaju održati prve nedjelje u listopadu. HDZ BiH se tome protivi uz obrazloženje kako su presudom Ustavnog suda BiH izvan snage stavljene odredbe zakona kojima je predviđen način popunjavanja Doma naroda parlamenta Federacije BiH pa nema zakonskih uvjeta za provedbu izbora.

Bošnjačke stranke to međutim tumače na drugačiji način podsjećajući da je Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) i na izborima 2018. godine riješilo taj problem odredivši način raspodjele mandata u nacionalnim klubovima naroda na što HDZ BiH tada nije imao primjedbi.

Način popune entitetskog Doma naroda definiran je i ustavom Federacije BiH.

Komentirajući Milanovićevo protivljenje da se NATO uopće širi pa tako i na BiH, Komšić je podsjetio kako su odluke o tome da je članstvo u Alijansi cilj vanjske politike njegove zemlje odavno donijela njena tijela vlasti.

BiH je sada u statusu države koja ima odobren Akcijski plan za članstvo (MAP), a konačno pridruživanje NATO-u definirano je vanjskopolitičkom strategijom i zakonom o obrani.

“O članstvu BiH u NATO se neće odlučivati u Milanovićevoj ‘maloj Moskvi’ nego na mnogo značajnijim mjestima”, izjavio je Komšić poručujući Milanoviću i Plenkoviću da se varaju kako misle da će ponižavanjem BiH ostvariti svoje interese u njoj.

Članstvu BiH u NATO do sada su se, uz Rusiju, protivile samo vlasti bosanskih Srba predvođene Miloradom Dodikom.