Krešimir Kompesak, predsjednik Vijeća GČ-a Podsljeme, govori o realizaciji projekata, stanju u proračunu te planovima i problemima u tom dijelu Zagreba

Krešimir Kompesak predsjednik je Vijeća gradske četvrti Podsljeme. Nakon prošlih lokalnih izbora treći put je odabran na čelo tog vijeća i time je postao jedan od najdugovječnijih šefova gradske četvrti. Na izbore se kandidirao kao nezavisan kandidat Liste birač, osvojio je tri mandata (od 11 u Vijeću GČ Podsljeme), ali je uz podršku HDZ-a, stranke BM 365 i Domovinskog pokreta dobio potrebnu većinu u Vijeću za svoju kandidaturu.

Kompesak je još prije više od 10 godina izbačen iz SDP-a ‘‹jer je bio previše blizak s Milanom Bandićem’’, da bi 2018. napustio i stranku bivšeg gradonačelnika te od tada djeluje kao nezavisni kandidat. “Iz stranke BM 365 sam istupio jer su tamo počeli dolaziti ljudi samo iz vlastitih interesa. Ne mogu raditi i surađivati s ljudima koji iza sebe nemaju nikakvo iskustvo niti bilo kakav društveno-politički angažman”, ispričao je Kompesak za Zagreb News.

Iako je platforma Možemo! u toj četvrti osvojila četiri mandata i relativnu većinu, Kompesak tvrdi kako nisu htjeli predlagati svog kandidata za predsjednika. Ispričao je kako se na prvoj sjednici nakon izbora nisu mogli dogovoriti oko njegova izbora, ali da su uspjeli na drugoj. “Svi su postali svjesni da ako idemo na ponovne izbore da rezultati neće biti bitno različiti i da ćemo opet morati sjesti i dogovoriti se. Tako smo se u zadnjih 10 minuta praktički svi složili da ostanem na čelu Vijeća”, objasnio je Kompesak i dodao kako smatra da bi bilo bolje da se predsjednike vijeća na izborima bira izravno kao gradonačelnika.

Podsjetimo, prije nego je prvi put postao predsjednik Vijeća bio je predsjednik Mjesnog odbora Šestine i član Vijeća, a pored toga je već 16 godina predsjednik stožernog Vatrogasnog društva u Šestinama.

Kada je riječ o problemima u GČ-u Podsljeme, najprije se osvrnuo na izgradnju sljemenske žičare, koja je trenutno najveća nedovršena investicija u Zagrebu. Smatra kako je sramota što žičara još uvijek nije otvorena. “Ta je investicija previše koštala, dovršena je i sad ne radi više od godinu dana. Na njoj su zaposleni ljudi i ta žičara može vratiti investiciju gradu, može početi zarađivati novac za grad i građane koji su je abnormalno preplatili. Trebalo bi otići do žičare i poslušati tu buku o kojoj se govori i zbog čega je se ne pušta u rad. Stanovnicima u Gračanima više buke stvara tramvaj ako tamo vozi velikom brzinom. Sa ZET-om smo stoga dogovorili da voze sporije, a predlagali smo im i da ukinu noćnu liniju i uvedu autobuse”, ispričao je Kompesak.

Rekao je i ako postoji neki problem buke od žičare da treba staviti bukobrane i to riješiti. “Ne znam što se čeka? Da je srušimo? Gdje je nacrt projekta? Gdje je projektant, gdje su izvođači, što oni rade? Uzeli su novac i neka riješe problem. To što se kod nas događa ne postoji nigdje u svijetu”, rekao je Kompesak.

Što se pak malih komunalnih akcija tiče, koje su u nadležnosti Vijeća, Kompesak kaže da je uglavnom zadovoljan s realizacijom i planovima. Kao i sve druge četvrti morali su raditi rebalans proračuna i smanjiti ga za osam posto. Tako im je ostalo nešto manje od 8 milijuna kuna za ovu godinu. “Zadovoljan sam jer smo puno toga smo riješili do lipnja ove godine. Kad je došlo do rebalansa, pisali smo gradonačelniku i nadležnim tijelima i od njih dobili odobrenje da za realizaciju nekih projekata. Nadam se da će proračun za sljedeću godinu biti veći i ovim putem bi gradonačelniku poručio da nam osigura više sredstava. Bio bih presretan kad bismo dobili 10 milijuna kuna jer nam je cilj u nekoliko manjih ulica riješiti problem vode i odvodnje, urediti škole i vrtiće”, rekao je Kompesak.

U toj četvrti u tijeku je izgradnja rotora na Šestinama, a Kompesak se nada da će uskoro početi i izgradnja Ambulante u Gračanima. Ove godine mnoga kućanstva u manjim ulicama spojena su na produženu kanalizaciju, a Kompesak je istaknuo i problem pucanja vodovodnih cijevi i u njegovoj četvrti. Rekao je da cijevi često pucaju, ali da za razliku od ostatka grada voda ne poplavljuje kuće i podrume jer je njegova četvrt na brdovitom terenu.  Nada se da će se taj problem uskoro rješavati na razini čitavog grada.

Međutim, stanovnici koji žive u blizini šuma na Medvednici žale se na divlje svinje i mnogi su u strahu od tih divljih životinja koje sve češće dolaze u njihove ulice. “Žalili smo se Ministarstvu poljoprivrede i Uredu za poljoprivredu grada Zagreba, Hrvatskim šumama, lovačkim društvima, MUP-u… Tražili smo odstrel divljih svinja jer smatramo da su životi ljudi ugroženi, dobio sam odgovor samo od MUP-a i da prema zakonu to ne mogu napraviti. Oni ne shvaćaju da je 12 godina bila zabrana odstrela divljih svinja i njih se jako puno nakotilo, šuma se sječe, nema dovoljno hrane za životinje i one dolaze u naseljena područja”, rekao je Kompesak.

Podsljeme je i snažno bilo pogođeno prošlogodišnjim potresom u ožujku. Oštećeno je oko 1600 kućanstava, crvenu oznaku dobilo je oko 170, a žutu oko 500 objekata. Kompesak tvrdi da su ljudi koji ne mogu koristiti svoje kuće smješteni po stanovima u gradu, ali i da dio njih sami saniraju štete. “Sad je raspisan natječaj za zabatne zidove i ljudi se mogu javiti. Neki su od Grada već dobili financijsku pomoć, neki su dobili kontejnere što za stanovanje, što za stvari. Drago mi je da će gradonačelnik dati stanove ljudima koji nemaju adekvatno rješenje prije zime. Vjerujem da ćemo zimu dočekati normalno i da nećemo imati nikoga zimi u kontejneru. Nadam se i da će do sljedeće jeseni većina kuća sa žutom i crvenom oznakom biti obnovljena. Nakon godinu i pol po pitanju obnove nešto se ipak događa”, zaključio je Kompesak.