Europska komisija će u srijedu, u sklopu preporuka zemljama članicama u pogledu proračunskih i reformskih mjera, po prvi put objaviti i investicijske preporuke, svojevrsni investicijski vodič u koje sektore treba ulagati i koja su moguća uska grla za ulaganja.

Europska komisija će u srijedu objaviti proljetni gospodarski paket, koji uključuje preporuke zemljama članicama u pogledu proračunskih i reformskih mjera koje bi trebale poduzeti.

Europska komisija u okviru Europskog semestra u svibnju objavljuje preporuke za svaku zemlju članicu zajedno s ocjenama njihovih fiskalnih politika, strukturnih reformi i mjera za rast i zapošljavanje koje trebaju poduzeti u sljedećih godinu i pol dana.

Preporuke se temelje na iscrpnoj analizi dokumenta koje su u travnju Komisiji dostavile zemlje članice – nacionalnih reformskih programa i programa konvergencije.

Sadržaj preporuka temelji se na dijalozima provedenim s državama članicama, nacionalnim programima reformi, podacima Eurostata i nedavno objavljenim proljetnim ekonomskim prognozama.

Europski semestar je uveden 2011. godine kao ciklus tješnjeg usklađivanja gospodarskih politika zemalja članica kako bi povećala otpornost na nove krize.

Ove će godine Komisija prvi put, uz specifične preporuke, objaviti i investicijske preporuke za svaku zemlju članicu.

“Novo je to da će specifičnim preporukama biti pridodan novi aneks, svojevrsni vodič za investicije iz kohezijskih fondova u sljedećem programskom razdoblju 2021.-2027. Bit će istaknuta neka područja kao prioriteti za ulaganja u pojedinim članicama, kao i prepreke za investicije, uska grla”, rekao je dužnosnik EU-a najavljujući novi gospodarski paket.

Te investicijske preporuke uključivat će sve ulaganja koje Komisija smatra potrebnima, neovisno o tome hoće li se financirati europskim ili nacionalnim sredstvima, javnim ili privatnim.

Komisija će također pratiti ispunjavanje investicijski preporuka kao što je do sada pratila ispunjavanje drugih specifičnih preporuka.

Financijska kriza krajem prošlog i početkom ovoga desetljeća dovela je do kolapsa investicija u EU-u. Budući da iz europskog proračuna nije moguće pokriti sve investicijske potrebe, Junckerova Komisija je pokrenula Program ulaganja za Europu s ciljem privlačenja privatnih investicija. To je napravljeno tako da su u europskom proračunu rezervirana sredstva kao jamstvo za odobravanje investicijskih kredita čime se smanjuje rizik za privatne ulagače.

“Europskim gospodarstvima potrebna je modernizacija. I dalje uočavamo velike potrebe za investicijama u pojedinim sektorima poput socijalne infrastrukture, okoliša, digitalne transformacije, klimatske tranzicije itd”, ističu europski dužnosnici.

Kao nastavak Junckerova investicijskog plana Komisija je za novo proračunsko razdoblje predložila program InvestEU s ciljem da se dosegne 600 milijardi eura investicija u sedam godina, od 2021. do 2027.

Tome treba pridodati i sredstva namijenjena za kohezijsku politiku u sljedećem sedmogodišnjem programskom razdoblju.

U dosadašnjoj praksi preporuke Europske komisije slabo su se provodile u zemljama članicama. Kod dvije trećine tih preporuka postignut je “određeni napredak” u ispunjavanju, a u potpunosti je provedeno samo devet do deset posto tih preporuka, ističu u Komisiji.

Komisija ističe da toj činjenici ne treba pridavati veliku pozornost, da reforme nisu svrha same po sebi i da je riječ o procesu za koji treba vremena.

Kako bi povećala stupanj provedbe tih preporuka, Komisija je za novi sedmogodišnji proračun predložila da se uvede tješnja veza između ispunjavanja preporuka i povlačenja europskih sredstava.