Povjerenik Europske komisije za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos upozorio je u petak na važnost očuvanja slobode kretanja unutar schengenskog prostora, ističući da bi smrt Schengena značila smrt Europe.

“Schengen je živ i mora ostati živ jer umre li Schengen umrijet će i Europa”, rekao je Avramopoulos u Luxembourgu gdje sudjeluje na sastanku ministara unutarnjih poslova zemalja članica.

Istaknuo je da razumije zabrinutost zemalja članica za sigurnost, ali da zbog toga ne mora biti suspendiran prostor slobodnog kretanja.

Upravo zbog sigurnosnih razloga, Europska komisija je 27. rujna predložila promjene Zakonika o schengenskim granicama koje bi omogućile uvođenje kontrola unutar toga prostora na razdoblje do tri godine u slučaju iznimnih okolnosti, poput terorističkih prijetnji.

Komisija je tada predložila da se umjesto na šest mjeseci produlji na godinu dana najdulje razdoblje u kojem je moguće privremeno uvođenje kontrola na unutarnjim granicama schengenskog prostora u slučaju ozbiljnih prijetnji po sigurnost neke zemlje. Ako ta opasnost potraje onda bi se dodatno mogle produljiti kontrole do najviše dvije godine, ali u tom slučaju bi trebala suglasnost Vijeća, to jest ostalih zemalja članica.

Neke zemlje poput Njemačke i Francuske protive se prijedlogu da za produljenje treba osigurati potporu ostalih članica i žele da se produlji razdoblje na koje je moguće uvesti kontrole.

Prema sadašnjim pravilima, uvođenje kontrola na unutarnjim schengenskim granicama u slučaju ozbiljne opasnosti javnom redu i sigurnosti u nekoj zemlji članici ne može biti dulje od šest mjeseci, a iznimno u slučajevima kaosa na vanjskim granicama, što se događalo za vrijeme najvećeg priljeva migranata, kontrole se mogu uvesti na razdoblje do dvije godine.

Trenutačno šest zemalja schengenskog prostora – Austrija, Danska, Francuska, Norveška, Njemačka i Švedska – koristi zakonsku mogućnost kontrola na unutarnjim granicama, a taj rok istječe sredinom studenoga. Francuska je jedina među njima koja je uvođenje kontrola obrazložila terorističkom prijetnjom. Ostalih pet zemalja kao razloge za uvođenje kontrola navelo je kaos na vanjskim granicama u Grčkoj i balkanskoj izbjegličkoj ruti 2015. godine.

Komisija ocjenuje da argument masovnog priljeva izbjeglica više ne stoji i ne može služiti kao opravdanje za unutarnje kontrole s obzirom na to da je drastično smanjen broj dolazaka u Grčku te je upozorila da neće dopustiti produljenje unutarnjih kontrola na temelju toga argumenta.

Žele li te zemlje nastaviti s kontroloma, to će morati obrazložiti “ozbiljnim prijetnjama” po sigurnost.

Pet od tih šest zemalja već je najavilo da će nastaviti s kontrolama, navodoći kao obrazloženje sigurnosne razloge.