Bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora i Vlade demokratskog jedinstva Zdravko Tomac zauvijek će ostati u hrvatskoj memoriji kao državnik i političar te jedan od tvoraca Republike Hrvatske, istaknuto je u petak na komemoraciji u zagrebačkom Nadbiskupijskom pastoralnom institutu.

“Zdravko Tomac bio je čovjek s vizijom i kreator mnogih zakona stvaranja hrvatske samostalnosti i neovisnosti. Čovjek, nove moderne Hrvatske”, rekao je bivši predsjednik Vlade demokratskog jedinstva Franjo Gregurić.

Na komemoraciji su, uz članove obitelji i brojne prijatelje, nazočili i izaslanici Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner, premijera akademik Zvonko Kusić, Ureda predsjednika Mate Granić kao i izaslanici zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, kardinala Josipa Bozanića te Hrvatskog generalskog zbora.

Gregurić je naglasio da je Tomac ljubav prema domovini iskazivao i svojim zadatkom od dana kada ga je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman pozvao da se uključi u rad hrvatske vlade shvativši to kao čast i poziv služenja bez uvjeta.

“Počeo je rat koji nismo htjeli, a nismo ga niti mogli izbjeći. Duboko je proživljavao nesreće hrvatskog naroda i njegove patnje od Vukovara do Dubrovnika”, poručio je. Podsjećajući na Tomčevo izlaganje koje je održao na sjednici Vlade u povodu međunarodnog priznanja 15. siječnja 1992. godine, kazao je da njegove tadašnje poruke 30 godina kasnije pozivaju na jedinstvo radi naše bolje budućnosti.

Prisjećajući se kako su s Tomcem zajedno slavili “hrvatska svitanja i hrvatske zore, dijelili radosti, strepnje i patnje te jednako voljeli jedinu domovinu Hrvatsku”, u ime Foruma hrvatske sloge i Tomčevih prijatelja akademik Davorin Rudolf rekao je kako je Tomac “slagao kamenje”  u temeljima suvremene i neovisne hrvatske države.

Politika je, kazao je, bila njegov izazov, strast i umijeće. Naglasio je i da je bio ideolog ljevice, a potom i protagonist istinskog hrvatskog domoljublja i rodoljublja.

Naglasivši da je napisao 27 političkih i memoarskih knjiga te stotine komentara u medijima, Rudolf je rekao i da se Tomac prvi među hrvatskim političarima javno upitao “možemo li mi u ovoj našoj Hrvatskoj slobodno i bez kazne reći da smo Hrvati”. Poručio je i da će Tomac zauvijek ostati u hrvatskoj memoriji kao državnik i političar te jedan od tvoraca države Hrvatske.

Neupitna moralna vertikala

Predsjednik Zbora udruga Hrvatskih ratnih veterana i član Hrvatskog generalskog zbora Zvonko Sesar rekao je kako je Tomac bio neupitna moralna vertikala, najveći demokrat socijaldemokrat među demokršćanima te najveći demokršćanin među socijaldemokratima.

Podsjećajući da su zajedno radili 1968. u Upravnom odboru NK “Dinamo” njegov dugogodišnji prijatelj Mirko Barišić kazao je da je “Dinamo” Tomcu bio više od nogometa i kroz njega je promicao ono što je mislio da je važno za Hrvatsku i sport. Istaknuvši kako je Tomac bio patriota, demokrat ali i čovjek vjere, Barišić je rekao kako je zaslužio da ga se štuje, ne samo kao povijesnu ličnost, već i kao “iskrenog domoljuba koji je dao nemali doprinos za Hrvatsku”.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner, u izjavi novinarima, rekao je da će Tomac ući u povijest stvaranja slobodne i neovisne hrvatske države. Podsjetivši kako je bio lijevo orjentiran, istaknuo je i da je Tomac bio izrazito demokratski orijentiran te izraziti domoljub. Reiner je naglasio i da je Tomac, kada se stvarala hrvatska država, uvijek jasno iskazivao svoje domoljublje i želju da Hrvatska bude ne samo samostalna i neovisna, nego i demokratski uređena država.

Da će Tomac ostati zapamćen kao rodoljub i domoljub uvjeren je i HDZ-ov saborski zastupnik Miro Kovač koji je posebno izdvojio njegov doprinos stvaranju demokracije u Hrvatskoj. “Bio je potpredsjednik Vlade demokratskog jedinstva RH, a s predsjednikom Tuđmanom je imao vrlo intenzivan i dinamičan odnos. Uvijek je imao svoje ja, svoja osobna uvjerenja i razmišljanja i nije se libio svoja razmišljanja, koja su se ponekad kosila i s onima predsjednika Tuđmana, iznijeti”, rekao je.

Zdravko Tomac rođen je 24. svibnja 1937. u Garčinu pokraj Slavonskog Broda, a umro je 4. siječnja 2020. u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je kasnije bio i redoviti profesor.