Kome smeta ZAVNOBiH? BiH kao državu i danas neki osporavaju

BiH i njene institucije danas trpe najžešće udare od potpisivanja Daytonskog sporazuma – državnu imovinu svojataju entiteti, dok se u RS-u suspendiraju odluke Ustavnog suda BiH i OHR-a (Office of the High representative – Ured visokog predstavnika) – institucije predviđene Ustavom neovisne države BiH. Zato je ZAVNOBiH, danas više nego ikada u povijesti, važan za opstanak države BiH, kaže povjesničar Husnija Kamberović. „ZAVNOBiH je, ne samo svjedočanstvo antifašističkog opredjeljenja većine u BiH koja se tijekom Drugog svjetskog rata suprotstavljala fašizmu, nego i dokaz mogućnosti zajedničkog života različitih naroda u ovoj zemlji“, kaže Kamberović za DW.

„ZAVNOBiH nije utemeljio međunarodno priznatu državu BiH, ali je utemeljio BiH kao ravnopravnu članicu jugoslavenske federacije, obnovio njene povijesne granice, oživio njen dugi identitet te omogućio da se taj identitet dalje razvija i afirmira. ZAVNOBiH danas znači da BiH ima svoju povijesnu osnovu, bez čega bi i njena budućnost bila manje izvjesna“, kaže Kamberović.

No, BiH kao državu i danas neki osporavaju, prije svih „pobornici velikonacionalnih i velikodržavnih ideja“.

A upravo u takvoj atmosferi – pokušaja negiranja i zabrane obilježavanja ZAVNOBiH-a – mnogi u BiH danas, osamdeset godina poslije, podsjećaju na glavnu poruku ZAVNOBiH-a izrečenu u Mrkonjić Gradu 1943. godine: „BiH nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska“.

I dok se u RS-u negira državnost BiH i zabranjuju skupovi kojima se obilježava ZAVNOBiH – osamdeset godina se u Mrkonjić Gradu obilježavala povijesna sjednica – u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Federaciji BiH, je praznična atmosfera. Ulice većine gradova ukrašene su zastavama BiH.

Za razliku od Federacije BiH, u RS-u se ZAVNOBiH i obilježavanje tog povijesnog skupa doživljavaju kao prijetnja „ustavnom poretku”. U tom entitetu policajci određuju kada „počinje državnost BiH“ i na osnovu toga – zabranjuju skupove, prekidajući 80-godišnju tradiciju. „Nasilno guranje 25. studenog kao državnog praznika je rušenje ustavnog poretka BiH i RS-a. Državnost BiH je počela 21. studenog 1995. godine, a ne ZAVNOBiH-om, i zbog toga smo zabranili ovaj skup, zato što su sve naše boračke organizacije, naši građani, to prepoznali kao napad na ustavni poredak RS-a“, rekao je ministar unutrašnjih poslova bosanskohercegovačkog entiteta RS-a Siniša Karan.

U nastojanju da ospore 25. studeni kao Dan državnosti BiH, u RS-u se pozivaju na „nepostojanje zakona o državnim praznicima“, ali stručnjak za ustavno pravo Nurko Pobrić pojašnjava da u Daytonskoj BiH važe zakoni Republike BiH, do usvajanja novih zakona. „Da, Zakon o praznicima Republike BiH je važeći, ako nije zamijenjen drugim zakonom i ako nije u suprotnosti sa Ustavom BiH – što bi morao utvrditi Ustavni sud BiH“, kaže Pobrić. Ranije je i bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, kao vrhovni tumač Daytonskog sporazuma, kazao da je i Vijeće za implementaciju mira potvrdilo da je 25. studeni Dan državnosti BiH. „To je stari praznik i 25. studenog sjećamo se ZAVNOBiH-a i borbe protiv fašizma“, rekao je tada Inzko.