Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina ocijenio je u ponedjeljak u pismu tehničkom predsjedniku Vlade Tihomiru Oreškoviću, da bi odluka kojom bi se dionicama crikveničko-hotelijerskog poduzeća Jadran jamčilo za 200 milijuna kuna zajma kutinske Petrokemije možda bila dobra za Petrokemiju, ali štetna za Jadran i turističko gospodarstvo.

Komadina drži da bi usvajanje odluke kojom bi država dionicama Jadrana jamčila HBOR-u za 200 milijuna kuna kredita za podmirenje obveza Petrokemije bilo štetno za Jadran, odnosno da bi bilo opravdano kada bi se te dionice koristile kao zalog kreditnog zaduženja Jadrana, čime bi se osigurao kapital za nova ulaganja u tu tvrtku.

Smatra da bi se takvim jamstvom Jadran dugoročno i neopravdano opteretio, onemogućila privatizacija, dokapitalizacija i pronalaženje strateškog partnera, kao i povećanje kvalitete Crikvenice kao turističkog odredišta.

Ako Vlada drži da su ulaganja u Petrokemiju neophodna za održivost gospodarskog razvoja Hrvatske, što je nesporno, nameće se pitanje zašto nisu osigurana državna jamstva, nego se pribjegava rješenju kojim bi se ugrozila mogućnost potpunog oporavka i daljnjeg razvoja Jadrana nakon stečaja, kaže Komadina.

Ocjenjuje da se može samo nagađati da je razlog predloženog rješenja izbjegavanje povećanja javnog duga te da bi bilo krajnje nepravedno pokušati riješiti problem dugovanja Petrokemije nauštrb razvoja Jadrana i njegovih malih dioničara.

“Vjerujem da Vlada može pronaći kvalitetnije rješenje za spašavanje Petrokemije, umjesto predloženog modela ‘brigo moja prijeđi na drugoga'”, poručio je Komadina i pozvao Oreškovića da ne prihvati predloženi model spašavanja Petrokemije.

Tehnički ministar gospodarstva Tomislav Panenić, izjavio je u petak nakon sjednice Vlade da se dionički udjel države u crikveničkom Jadranu neće prodavati nego će biti zalog za zaduženje Petrokemije za vraćanje duga od oko 200 milijuna kuna PPD-u  te da bi odluku o tome Vlada mogla donijeti idući tjedan.

Država je većinski vlasnik crikveničke hotelsko-turističke tvrtke Jadran, u kojem ima oko 80 posto dionica i kojeg je više puta pokušavala privatizirati ili prodati. Jadran je nakon višegodišnje agonije i velikih dugovanja završio u stečaju, koji je uspješno završen, pa je počeo ulagati u obnovu  objekata.